Zašto nam sada treba "Dizajn za svaki dan"?

• 0
  

Od osnivanja Hrvatskog dizajn centra sredinom 2004. intenzivno smo upozoravali na potencijal dizajna u ukupnom efektivnom razvoju hrvatske ekonomije. Pritom smo isticali važnost primjene dizajna kao jednog od ključnih strateških alata te neizostavnu potrebu za artikuliranim državnim programom razvoja dizajna u Hrvatskoj.
Istraživanje novozelandskog ekonomskog instituta pokazuje kako se upravo zemlje s takvim programom ili strategijom dizajna nalaze na prvih desetak mjesta globalne ljestvice konkurentnosti. U uspješnost takvog pristupa ovih se dana imamo priliku uvjeriti u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje gostuje izložba Skandinavski dizajn – više od mita. Velik dio izložaka – svakidašnjih uporabnih predmeta od Nokijih mobitela do Lego kockica – postigao je globalni uspjeh i prepoznatljivost.
Što doista stoji iza mita? Je li ulazak u legendu bio slučajan ili ipak rezultat prvotnog strateškog određenja i dugoročne investicije u razvoj dizajna? Vrhunski nordijski stručnjaci s područja dizajna i biznisa razotkrit će nam realnu pozadinu, procese i status dizajna u nordijskom gospodarstvu i kulturi, odnosno sustavne postupke koji su ih na državnoj i na razini tvrtki doveli do sadašnje zavidne točke razvoja.
Kako nam nordijski primjer može poslužiti u povijesnom trenutku za hrvatski dizajn kada se prijedlog hrvatske strategije dizajna nalazi pred odobrenjem Vlade RH? Tko su glavni nositelji te strategije i koji su njezini ciljevi? Na koji način ona pridonosi razvoju hrvatskog poduzetništva i povećanju konkurentnosti? Što ona znači za državu, gospodarstvo, dizajnere i širu hrvatsku javnost? O tim i mnogim drugim pitanjima vodila se rasprava s prezenterima finske i danske strategije dizajna, osobito s istaknutim finskim industrijalcem Kristerom Ahlstromom – predsjednikom finskog okruglog stola za dizajn.

Finski dizajn na globalnim tržištima

• 0
  

Finska je mala i skoro periferna zemlja, međutim, što se tiče dizajna, ona ima vrlo jaku i ponosnu povijest. Ima svoje posebno mjesto među nordijskim zemljama i za nju se smatra da predstavlja skandinavski dizajn usprkos tome što je samo dio Skandinavije. U usporedbi sa svojim susjedima, Finska je uvijek uspijevala preživjeti s minimalnim resursima u najtežim uvjetima. To je u mnogim slučajevima oblikovalo finski dizajn kao jedan od onih koji se koncentrira na samu srž u svoj svojoj čistoći i što je dovelo do njegove različitosti.
Finsko udruženje obrtništva i dizajna osnovano 1875. godine je izvor nastanka današnjeg Sveučilišta umjetnosti i dizajna, Muzeja dizajna i Foruma za dizajn. Promovirajući finski dizajn na međunarodnoj razini, Forum za dizajn je uložio veliki trud kako bi finski dizajn preobličio u svjetski poznat, međunarodni robni znak, odnosno trgovačku marku. Nekoliko primjera ovog različitog pristupa dizajnu opisuje finski dizajn vjerojatno bolje od tisuću riječi. Korporacija Nokia jedan je od primjera te tranzicije. Pretvaranje lokalne kompanije aktivne u više gospodarskih grana u prvu međunarodnu kompaniju mobilnih komunikacija i dalje u globalnu internetsku kompaniju zahtijevalo je kombiniranje svih spomenutih elemenata na najproaktivniji način.

Suprotno tome, danski dizajn bio je međunarodni trendsetter 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. Prije dvije godine inicijativa Index: Design to Improve life počela je strateški oživljavati koncept klasičnog danskog dizajna promovirajući pomicanje granica dizajna općenito dalje od tradicionalnog dizajna, kao što su vizualni i industrijski, i umjesto toga osiguravajući nužan interdisciplinarni i horizontalni pristup usredotočujući se na sustavno istraživanje uz razumijevanje potreba, želja i problema korisnika.

Kome se obraća dizajn za svaki dan?

• 0
  

Svima! A najviše: predsjednicima i vlasnicima tvrtki, brand menadžerima, PR menadžerima, marketinškim stručnjacima, državnim i gradskim službenicima, dizajnerima, advertising agencijama, arhitektima, studentima ekonomije i dizajna!
Dizajn je sinergija interdisciplinarne suradnje, a HDC je organizirao konferenciju Dizajn za svaki dan kao mjesto susreta ključnih aktera za ostvarivanje te suradnje – države, biznisa i dizajnera.

Tatjana Bartaković Jallard, direktorica HDC-a