Unatoč podrugljivoj pogrebnoj ceremoniji koju je 1980. skupina dizajnera iz Osla priredila za termin "skandinavski dizajn", ideali skandinavskog dizajna koji su se pojavili u ranim pedesetim godinama 20. stoljeća održali su se u nordijskim zemljama do danas. To djelomično treba zahvaliti činjenici da u cijelom svijetu trajno postoji zanimanje za dizajn ovog razdoblja. Niz svjetskih dizajnera pronašao je izvor inspiracije u tom "zlatnom dobu", jednako kao i u suvremenom nordijskom dizajnu gdje prevladava zahtjev za minimalizmom, stilizacijom i novim interpretacijama. Iako mnogi skandinavski dizajneri osjećaju tu raniju tradiciju kao opterećenje, još većem broju ona je donijela nadahnuće i samopouzdanje. Tijekom pola stoljeća skandinavski se dizajn afirmirao u cijelom svijetu. Za procvata postmodernizma sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, pomalo se izgubilo zanimanje za taj koncept, ali početkom 1990-tih se obnovilo i sad je nastupilo vrijeme za ozbiljnu revalorizaciju skandinavskog dizajna, uključujući sve zemlje u nordijskoj zajednici koje su pridonijele oblikovanju tog identiteta: Dansku, Island, Finsku, Norvešku i Švedsku. Tradicionalno, skandinavski se dizajn povezuje s jednostavnim, nekompliciranim rješenjima, funkcionalnošću i demokratskim pristupom. Te karakteristike valja preispitati u svjetlu novih istraživanja modernizma. U svakom slučaju, skandinavski dizajn nudi nam paradigmu koja pomaže da shvatimo ustroj modernog života i razvidno je da i dalje nešto znači ljudima u cijelom svijetu. Ta je koncepcija u posljednjih pedeset godina bila predmetom znanstvenih rasprava, informativnih izložbi i marketinških kampanja. Izložba potvrđuje da je skandinavski dizajn ključni element u povijesti dizajna, ali isto tako razmatra mitove i stereotipe koji su se nagomilali oko ove teme. Novu perspektivu daje Calvinovih Šest prijedloga za sljedeće tisućljeće na kojima se izložba temelji. Calvino naglašava vrijednosti koje će biti važne stvaraocima u novom tisućljeću: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost i Dosljednost. Ta vitalna svojstva mogu se povezati s mnogim aspektima skandinavskog dizajna te su prema njima grupirani predmeti u glavnom dijelu izložbe. Dva uvodna dijela izložbe prikazuju rano razdoblje skandinavskog dizajna. Završni dio pod naslovom "Stereotipa napretek" predstavlja niz predmeta koji parafraziraju elemente povezane sa skandinavskim dizajnom i ustaljenom slikom o nordijskim zemljama u svijetu.
SKANDINAVSKI DIZAJN NA GLOBALNOJ RAZINI
Skandinavski dizajn je česta tema znanstvenih rasprava, pojam estetske vrijednosti i pojava velike popularnosti posljednjih 50 godina. Sintagma "skandinavski dizajn" prvi put je korištena u naslovu izložbe u robnoj kući "Heal's" u Londonu 1951. godine. Naziv je izložbe bio Skandinavski dizajn za svakodnevni život i bila je komercijalna protuteža izložbi Skandinavija za stolom koju je iste godine postavio Britanski savjet za dizajn. Termin "skandinavski dizajn" prihvaćen je u cijelom svijetu nakon što je izložba Dizajn u Skandinaviji od 1954. do 1957. obišla Sjevernu Ameriku. Izložba Formes Scandinaves u Parizu 1958. bila je jednako važna, dok je trijenalna izložba u Milanu 1950-ih godina pridonijela ustaljivanju pojma "skandinavski dizajn" kao oznake stila modernih nordijskih demokracija: lagano, skromno i funkcionalno.
SIMBOLI MODERNITETA
Skandinavski dizajn postao je sinonim razvoja modernizma 1950-ih i 1960-ih i bio je zastupljen na brojnim izložbama, sajmovima i u publikacijama. Bilo kao predmet međunarodne trgovine, ili kao dio kulturalnog projekta – službeno i neslužbeno – on je trebao predstavljati Skandinaviju. Tako je skandinavski dizajn počeo značiti niz stvari, često proizašlih iz mitova o Skandinaviji, samome mjestu i ljudima koji ondje žive. Ta ideja mogla je odgovarati i ostalim zemljama, ali je bila primjerena Sjeveru, osobito nordijskim zanatlijama. Skandinavski dizajn je našao put na međunarodna tržišta s predmetima koji su postali "ikonama" moderniteta i dobrog ukusa, od kojih se neki i danas proizvode i kupuju kao klasici.
DIZAJN ZA NOVO TISUĆLJEĆE
Utopija i linearna progresija modernizma danas su napuštene, a filozof Italo Calvino autor je možda najdomljivijih podsjetnika na tu činjenicu. U svom tekstu Šest prijedloga za sljedeće tisućljeće on razmatra neke vrijednosti koje će biti od velike važnosti za dizajnere u novom tisućljeću: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost i Dosljednost. Te su vrijednosti naslovi nad skupinama predmeta iz naše suvremenosti; to su termini koji se lako mogu povezati sa skandinavskim dizajnom kao cjelinom, kako u povijesnom kontekstu, tako i u novom tisućljeću. Calvino nam savjetuje da zadržimo perspektivu koja mora biti otvorena različitim interpretacijama. Uza sve veću globalizaciju, nacionalnost više nije prva premisa. Postalo je prirodno razmatrati veće cjeline, naprimjer, nordijske zemlje u odnosu na globalnu zajednicu. Današnji su skandinavski dizajneri orijentirani prema globalnome, dok istodobno crpe snagu i inspiraciju iz svojih lokalnih korijena.
LAKOĆA
"U trenucima kada mi se čovjekovo carstvo čini osuđenim na težinu, mislim da bih poput Perzeja morao odletjeti u kakve druge prostore. Ne govorim pritom o bijegu u san ili u iracionalno. Želim reći da mi tada valja promijeniti pristup, valja mi gledati svijet drugim očima, drugom logikom, drugim spoznajnim metodama i metodama provjere. Slike lakoće koju tražim ne smiju dopustiti da ih stvarnost, sadašnja i buduća, raspline poput snova..." (Italo Calvino)
BRZINA
"Jošu mladosti za svoj sam moto izabrao staru latinsku izreku Festina lente, požuri polako (…), Merkur, s krilima na petama, lagan i prozračan, spretan i okretan, prilagodljiv i neusiljen (…) uspostavlja odnose među svim predmetima svijeta i svim misaonim bićima." (Italo Calvino) TOČNOST "Za mene točnost znači iznad svega troje: 1. dobro promišljen i definiran nacrt djela; 2. prizivanje vizualno jasnih, dojmljivih i nezaboravnih slika; 3. najprecizniji mogući jezik u leksičkom smislu, za izražavanje nijansi misli i mašte." (Italo Calvino)
VIDLJIVOST
"Vidljivost sam uvrstio u niz vrijednosti koje valja očuvati kako bih upozorio na opasnost gubljenja osnovne ljudske sposobnosti da se zatvorenih očiju usredotočimo na vizije, da iz crnih abecednih znakova poredanih na bijelom papiru dozovemo boje i oblike, da razmišljamo u slikama." (Italo Calvino)
MNOGOSTRUKOST
"Svaki je život enciklopedija, knjižnica, inventar predmeta, uzorak stilova, gdje sve može biti iznova pomiješano iraspoređeno na sve moguće načine."(Italo Calvino)
DOSLJEDNOST
Italo Calvino je umro prije no što je završio ovaj tekst, ali on nam nudi prekrasan osjećaj dosljednosti kad razmatra plamen života i kristale materijala: "Naučili smo da stanovite osobine rođenja i rasta kristala nalikuju onima najrudimentarnijih bioloških stvorenja, stvarajući neku vrstu mosta između svijeta minerala i žive tvari" (Italo Calvino)
STEREOTIPA NAPRETEK
Ovaj niz predmeta parafrazira elemente tradicionalno povezane sa skandinavskim dizajnom i nordijskom kulturom. To je trend koji je započeo u razdoblju postmoderne, kada se stari i često stereotipni lokalni oblici reinterpretiraju u takozvanom neotradicionalnom izrazu. Umjetnici i dizajneri otkrili su egzotično i nesvakidašnje u vlastitoj tradiciji i počeli stvarati iznimno provokativna djela, ponekad s dozom ironije. Neki od naših mlađih dizajnera nastavljaju tu tradiciju nešto suzdržanije i minimalistički – poetski, izazovno i univerzalno – na sebi svojstven način. Oni vjeruju da je dizajn, posebno skandinavski dizajn, postao previše sofisticiran i ozbiljan. "Razvedrite se malo" – kažu – "i stavite pred nas zrcalo, da prikaže klišeiziranu, humorističnu verziju skandinavskog dizajna”.
