Glavni zaključak odnosi se na postojeću suradnju arhitekata i dizajnera, te investitora i dobavljača opreme o kojoj se vrlo kritički izrazio dio sudionika konferencije, pa je ocjenjena kao nezadovoljavajuća. Stoga je potrebno nastaviti s intenzivnom edukacijom struke, kroz učestaliju organizaciju prezentacija najnovijih svjetskih trendova i europske regulative, s time da je utvrđen značajni potencijal domaćih znanstvenih i istraživačkih institucija uz čiju ponudu ubuduće treba češće predstavljati tržišne lidere, poglavito u dijelu ponude kvalitetnih proizvoda.
Arhitektura se događa u vanjskom i unutarnjem prostoru, pa je arhitekte potrebno ohrabriti za smjelija rješenja interijera, posebice kod projektiranja individualne i stambene izgradnje, koja je ocjenjena stereotipnom, iako su na konferenciji predstavljeni vrlo uspješni primjeri interijera, poput radova arhitekata Tomislava Čurkovića i Zorana Zidarića. Hotelska izgradnja ocijenjena je najperspektivnijom u graditeljstvu i posebice kao poligon za primjenu suvremenih rješenja usporedivih s najavangardnijim svjetskim projektima. Hotel Villa Dubrovnik predstavlja dobar primjer smjelije intervencije arhitekta u unutarnje uređenje čime je nastao jedan od najupečatljivijih objekata na jadranskoj obali, s uporabom modernih dekora, tehničke opreme i unikatnog namještaja.
Pristup uređenju interijera javnih objekata treba uključiti promišljanja o većoj uporabi tradicionalnih i prirodnih materijala, baziranih na lokalnim sirovinama, a problematika javne nabave, pisanje tendera, odnosno natječaja već duže vrijeme izaziva pažnju najšire javnosti, budući da se neki javni naručitelji ne pridržavaju zakona o javnoj nabavi, pa se kroz projektnu dokumentaciju favoriziraju pojedini dobavljači, a struka je suglasna da se trebaju definirati novi zahtjevi. Kroz postupke javne nabave moguće je snažnije provoditi društveno-odgovorno poslovanje, pritom uvažavajući postojeću zakonsku regulativu.
Zdravlje i ergonomija, te kvaliteta prostora mogu znatno utjecati na kreativnost i radnu atmosferu u uredskim prostorima, a europski trendovi govore o novoj filozofiji uređenja stambenog prostora u koji se snažnije integriraju wellness, fitness i slični sadržaji, čime će stanovnici 21. stoljeća više vremena provoditi u svom stanu.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. Bojan Baletić najavio je skore aktivnosti sveučilišta u opremanju svojih prostora, posebice kampusa Borongaj, s time da već sada zagrebačkom sveučilištu treba 10.000 stolica i 3.000 kreveta, što je dobra osnova za primjenu domaćeg dizajna i proizvodnih tehnologija s nekoliko naših fakulteta, a domaća drvoprerađivačka industrija se već može početi pripremati za skore natječaje. Također, Sveučilište je predstavilo projekt uređenje interijera budućeg restorana na Agronomskom i Šumarskom fakultetu gdje se pri projektiranju favoriziralo prirodne materijale, vodeći računa o mnogim ekološkim i društveno odgovornim aspektima što će navedeni prostor učiniti suvremenim prostorom pogodnim za studentske potrebe, ali i za moguću reprezentativnu namjenu svih zagrebačkih fakulteta.
Konferencija je osim arhitekata i dizajnera okupila mnoge uglednike iz graditeljskog sektora, pa se društveno odgovornim temama u korelaciji s interijerima bavio se i developer Tomislav Horvatinčić iz Hoto Grupe, koji je analizirajući ponudu opreme interijera na domaćem tržištu iznio svoje osobno iskustvo nabave parketa.
