interijer

NAMJEŠTAJ I OPREMA

OBAVIJESTI

Singapur - grad lavova

Singapur - grad lavova
Singapur je jedno od najvažnijih prometnih i ekonomskih središta Azije. Krasi ga epitet grada budućnosti, zbog primjene naprednih tehnologija u brojnim aspektima ljudskog života.

16.02.2008.

portal moda.hr

0

Glavni grad Republike Singapur također se zove Singapur, a kako je to mala država često se koristi samo naziv Singapur, pri čemu se misli na grad-državu. Smjestio se u srcu južne Azije, na jugu Malajskog poluotoka, između Malezije i Indonezije. Stoga je u njemu nastao čudan spoj malajske, indijske i kineske kulture. Ima površinu od 693 četvorna kilometra i broji oko 4,5 milijuna stanovnika. Životni je standard vrlo visok, o čemu svjedoče i dva statistička pokazatelja – na svakih tisuću stanovnika može se izbrojiti 114 automobila i 347 telefonskih linija. Više od 50% stanovništva posjeduje računala, a oko 60% klima-uređaje. Najzastupljeniji jezik je mandarinski, a upotrebljavaju se još engleski i malajski. Pismeno je oko 93% stanovništva. Što se tiče vjerske strukture, najviše je budista (43%) i muslimana (15%). Novčana jedinica je singapurski dolar (SGD). Klima je tropska s vrlo visokim temperaturama (Singapur je na samom ekvatoru) i puno sunčanih sati uz veliku vlagu. Kišno (monsunsko) razdoblje javlja se dvaput godišnje – u travnju i svibnju te od prosinca do ožujka. Singapur se ubraja u najveća svjetska tržišta kositra i kaučuka. Privreda se temelji na metalurgiji i preradi kaučuka. Razvijene su brodogradnja, tekstilna i prehrambena industrija. Uz Singapur, jako je razvijen i satelitski grad Jurong, koji je ujedno i glavna ribarska luka.

  • 0

Povijest

  • 0
Postoje različite verzije kako je Singapur dobio ime. Jedna od njih kaže da su Kinezi još u 3. stoljeću Singapur zvali Pluozhong, prevodeći tako malajske riječi Pulau Ujong, što znači otok na kraju poluotoka. Neke malajske bilješke čuvaju jednu od najljepših priča kako je grad dobio današnje ime. Sng Nila Utama (ili Sri Tri Buana kako su ga mnogi poznavali), koji je bio vladar Palembanga (današnje Indonezije), stigao je jednog dana do Temaseka tražeći zaklon od oluje. Tu je ugledao životinju koja mu je izgledala poput lava. Pošto je na tom mjestu odlučio izgraditi utvrdu, nazvao ju je Singapur: Grad lavova. Tijekom 14. stoljeća Singapur se našao u središtu borbe između Siama (današnjeg Tajlanda) i Javanskog carstva Majapahit. Majapahit je pokorio Singapur 1377. godine u jednom od svojih napada, a tadašnji vladar Palembanga poznat kao Parasmeswara ubio je lokalnog vladara i postavio se za vođu. No vrlo brzo nakon toga bio je protjeran. Preselio je u Muar na Malajskom poluotoku i osnovao sultanat Malacca, a Singapur je ostao važna luka tog sultanata. U to doba mnogi gusari su baš tu pronalazili svoja utočišta. Početkom 19. stoljeća Singapur zauzima sultan Johora, vladar Riau-Lingga arhipelaga. No 19. stoljeće je razdoblje kad se počinju osjećati britanske aspiracije prema Singapuru. Godine 1819. Britanci su, nastojaći legalizirati svoje imperijalističke težnje, sklopili s tadašnjim sultanom sporazum o upravljanju Singapurom. Grad je tada imao oko 1000 stanovnika, uglavnom Malajaca i nomada te nešto Kineza, koji su se uglavnom bavili trgovinom. Britanska dominacija je s vremenom rasla, a trgovina s Kinom je napredovala. Iz tih su razloga Britanci tražili luku u kojoj će moći zaštititi svoju flotu i preduhitriti utjecaj Nizozemaca, koji također nisu krili svoje imperijalističke težnje.

  • 0

I tako su osnovali trgovačke luke u Penangu, Singapuru i Malacci. Singapur se pokazao kao strateški najvažnija i najperspektivnija luka (trgovina u Singapuru je nadmašivala sve ostale), pa je Britanija različitim ugovorima i trgovanjem s tadašnjim sultanima priskrbila sebi pravo da joj ni domaće stanovništvo ni Nizozemci ne smetaju u upravljanju lukom. Zajedno s Malaccom i Penangom, Singapur je 1826. godine postao Straits Settlements pod kontrolom Britanije, a do 1832. postao je središte vlada tih triju gradova-luka. Sve to zahvaljujući iznimno dobrom geografsko-strateškom položaju. Godine 1867. Straits Settlements su postali kolonija britanske krune (Crown Colony = izravno podvrgnuta vlasti kolonijalnog ureda u Londonu). Singapur se pod engleskom krunom i dalje razvijao, pa je postao glavna luka koja povezuje Europu i istočnu Aziju, a s razvojem sadnje i izvoza kaučuka postao je svjetski centar izvoza i distribucije te biljke. Počeli su stizati imigranti željni uspjeha i broj stanovnika je neumoljivo rastao. Mir i prosperitet završili su 8. prosinca 1941. kada su Japanci bombardirali još uspavani grad u ranim jutarnjim satima, a kasnije ga i pokorili. Japanci su mu tada promijenili ime, zvao se Syonan (Svjetlo Juga).

  • 0

U 19. stoljeću Singapurom su zavladali Britanci, što im je omogućilo kontroliranje prometa i trgovine jugoistočne Azije. To je trajalo nekih stotinjak godina, a onda je 1930-ih ojačao japanski imperijalizam koji je pomalo počeo ugrožavati kolonije europskih država. Britanci su Singapur proglasili novim Gibraltarom, želeći tako naglasiti kako je neosvojiv. No Japanci nisu bili impresionirani arogancijom Britanije, nego su spremali svoje snage – koje će ih odvesti do jedne od najvećih pobjeda u povijesti. Japanci su bombardirali Singapur 8. prosinca 1941. godine u rano ujutro (istodobno s početkom napada na Pearl Harbour). Britanci su uzvratili tako što su poslali bojni brod Princ of Wales i tešku krstaricu Repulse. No Japanci su oba broda uništili. Britanci su cijelo vrijeme vjerovali da im najveća prijetnja dolazi od izravnog pomorskog desanta. No Japanci su se mudro iskrcali u Malaji i Tajlandu. U borbama u prašumama lako su pobijedili britanske, indijske i australske postrojbe kojima su prašume bile potpuno nepoznata područja. Na kraju su napali Singapur sa sjevera, odakle su ih Britanci najmanje očekivali. Ubrzo se britanski zapovjednik Percival predao japanskom generalu Yamashiti. Churchill je bio ogorčen zbog te predaje jer je naredio borbu do posljednjeg čovjeka. A statistika s kraja rata kaže da je poginulo oko 9000 Japanaca, naspram 120 000 britanskih žrtava. Bio je to težak udarac britanskoj kruni, posebno ako se uzme u obzir da je broj britanskih vojnika daleko premašivao broj japanskih vojnika.

Osamostaljenje

Po završetku Drugog svjetskog rata Britanci ponovno upravljaju Singapurom, koji je tada bio i pod njihovom vojnom upravom. No već 1946. godine vojna vladavina prestaje. Poslijeratni Sungapur bio je potpuno drugačiji od prijašnjeg. Ljudi su težili ka stvaranju sigurnosti i zahtijevali su sve više utjecaja u vladi. To je dovelo do razdvajanja izvršne i zakonodavne vlasti 1947. godine. Britanski guverner je imao kontrolu nad kolonijom, ali postojala je odredba prema kojoj se glasanjem biralo još šestoricu članova zakonodavne vlasti. Potom je Komunistička partija Malezije pokušala zauzeti Singapur, pa je proglašeno izvanredno državno stanje. To je trajalo punih 12 godina, kada je 1953. britanska vlada imenovala komisiju pod vodstvom Sir Georga Rendela radi preispitivanja ustavne pozicije i ustroja Singapura te predlaganja eventualnih promjena. Rendelove prijedloge vlada je prihvatila i oni su postali temelj novog ustrojstva Singapura. Dana mu je veća samouprava.

  • 0

Godine 1955. održani su izbori, prvo otvoreno političko natjecanje u povijesti. Na izborima je pobijedila Stranka radnika. Prvi singapurski predsjednik vlade postao je David Marshall. Njegov mandat trajao je samo godinu dana jer je dao ostavku zbog propalih pregovora u Londonu o preuzimanju potpune vlasti i samouprave. Naslijedio ga je njegov zamjenik Lim Yew Hock. Godine 1957. u Londonu je uspješno dogovorio nove uvjete singapurskog ustrojstva, temeljem čega je potpisan i sporazum. Samouprava je ostvarena dvije godine kasnije. Tada su održani i prvi opći izbori za zakonodavnu vlast. Potom je donesen novi ustav koji je potvrdio Singapur kao samostalnu regiju. Proglašen je i novi guverner, Sir William Good, koji je time postao prvi predsjednik Singapura. Stranka narodnog pokreta kasnije se udružila s komunistima u borbi protiv britanskog kolonijalizma. Bio je to čudan savez. Imali su isti glavni cilj – oslobođenje od britanskog tutorstva – a tako različite stavove glede državnog uređenja. Takva različitost na kraju je rezultirala njihovim razlazom 1961. godine. Komunisti su osnovali novu stranku. Važan čimbenik bili su i Malajci koji su tražili udruživanje Singapura s Malezijom u veliku federaciju.

  • 0

Malezijski prijedlog i konačna neovisnost

Malajski predsjednik vlade Tunku Abdul Rahmal predložio je usku političku i ekonomsku suradnju, tj. udruživanje između Federacije Malezije, Singapura, Sarawaka, Sjevernog Bornea i Bruneja. Uvjeti udruživanja bili su da za poslove obrane, vanjske i unutarnje sigurnosti postoji središnja vlada, a za lokalne poslove svaka država zadržava autonomiju. Provedeni referendum u Singapuru 1962. godine podržao je ideju udruživanja. Stoga je 16. listopada 1963. godine formirana Malezija koja je uključila sve navedene države, osim Bruneja. Federaciji nisu željeli pristupiti Filipini i Indonezija, čiji se predsjednik Sukarno oštro protivio toj zajednici. Kako se pokazalo, udruživanje je bilo kratkog vijeka. Singapur se izdvojio već 9. kolovoza 1965. postavši suverena, demokratska i nezavisna država. Iste godine su ga priznali Ujedinjeni narodi i postao je članica Commonwealtha. Ubrzo je postao republika, a njen prvi predsjednik bio je Yusof bin Ishak. Potom je uslijedila bitka za razvoj i uspjeh samostalnog Singapura, koji je morao graditi svoj nacionalni identitet. U nadolazećim godinama Singapur je provodio industrijalizaciju, otvarale su se banke, proizvodnja je rasla, ekonomija se restrukturirala, provodila se privatizacija. Vlada je, poučena iskustvom naftnih kriza, ulagala u obrazovanje, informatizaciju, širenje tehnologija i pružanje financijske stabilnosti. Kad je 1971. godine britanska vlada iznenada odlučila povući svoje vojne snage, Singapur je bio prisiljen oformiti vlastite. Tako su stvorili zračnu, kopnenu i morsku vojnu silu, a potom se udružili s Indonezijom, Malezijom, Filipinima i Tajlandom u Udruženje Jugoistočnih Država (Association of Southeast Asian Nations). Nakon toga, Singapur je osigurao politički stabilno stanje u državi i omogućen je nesmetan ekonomski razvoj. Tenzije između Malezije i Singapura postoje i danas, primjerice 2003. godine sporili su se oko jednog stjenovitog otočića u Singapurskom tjesnacu, 25 kilometara udaljenog od singapurske, a osam kilometara od malezijske obale.

  • 0

Singapuru je agresijom zaprijetio Mahathir Mohammed, predsjednik vlade susjedne Malezije. Iako se otočić Pedra Branca (Bijela stijena) nalazi bliže malezijskoj obali, Singapur tvrdi da je otočić njegov, a to dokazuje činjenicom da se na otoku od sredine 19. stoljeća nalazi svjetionik, kojim se upravlja iz Singapura. Usto, Singapur upozorava da Malezija donedavno nije imala nikakvih primjedbi na činjenicu da je Singapur upravljao otokom. Malezija tvrdi da je stijena uvijek pripadala državama koje su postojale na malezijskom teritoriju, pa se poziva na dokumente iz 1513. godine, po kojima je ta stijena pripadala Sultanatu od Johora. Tenzije su naročito porasle nakon što je nedavno do otočića došao malezijski patrolni brod da na njega iskrca novinare, što su singapurski održavatelji svjetionika spriječili.

  • 0

Jugoistočna Azija i Singapur

  • 0
Jugoistočna Azija sastoji se od sljedećih zemalja: Bruneji, Filipini, Indonezija, Istočni Timor, Kambodža, Laos, Malezija, Mianmar (nekad Burma), Singapur, Tajland (bivši Siam) i Vijetnam. U prošlosti je jugoistočna Azija zajedno s dijelom južne Azije bila poznata kao istočna Indija ili samo Indija. Zemljopisno se jugoistočna Azija dijeli na dvije regije: Indokinu i Malajski arhipelag, dijelom kojeg je i Singapur. Sam Malajski arhipelag geološki je vrlo zanimljiv jer predstavlja jednu od najaktivnijih vulkanoloških regija na svijetu. Cijelo ovo područje je ekonomski posebno zanimljivo jer su otoci jugoistočne Azije glavni izvori nafte, a cijela regija središte za sječu šuma. Veliki ekonomski procvat dogodio se 80-ih godina prošlog stoljeća kada je Singapur bio jedan od četiri izvorna istočnoazijska tigra, dok su to proteklih godina postali Indonezija, Malezija, Filipini i Tajland. Naziv tigar označava brz rast tih gospodarstava, potaknut uglavnom stranim ulaganjima u lokalnu industriju. Najviše novca stiglo je iz SAD-a i Japana, a kasnije i iz drugih zemalja. Jugoistočna Azija je primjer globaliziranog kapitalizma: nigdje se nije provodilo toliko međunarodnog ulaganja kao tu.

 

Taj model bio je potresen 1997. kada je nastupila financijska kriza i kad ekonomski rast nije bio tako brz. Potom su se sve države jugoistočne Azije udružile u ASEAN, područje slobodne trgovine koje je smanjilo carinske prepreke između njihovih ekonomija. Osim nafte i šuma, valja spomenuti i druga bogatstva. Singapur je druga najprometnija luka na svijetu te glavno financijsko i bankarsko središte, Malezija je najveći svjetski izvoznik palminog ulja, dok je Indonezija jedan od najvećih proizvođača sirove nafte. Ipak, čista suprotnost navedenom su siromašni: Kambodža, Laos, Mianmar i Vijetnam. U Laosu i Vijetnamu situacija je najlošija jer, osim nepovoljnog prirodnog okruženja, nemaju niti razvijenu infrastrukturu. Uzrok siromaštva su i česti ratovi.

Nacionalni simboli Singapura

  • 0
Postoji mnogo simbola Singapura, no neki od najvažnijih su nacionalna zastava, himna, državni vijenac, prisega, lavlja glava i nacionalni cvijet. Zastava je crveno-bijele boje s bijelim polumjesecom i pet bijelih zvijezda koje formiraju krug. Crvena boja na zastavi predstavlja bratstvo i jednakost među ljudima, a bijela vječnu čistoću, vrlinu i vrijednost. Polumjesec simbolizira mladu naciju koja se uzdiže, a pet zvijezda predstavljaju državne ideale demokracije, mira, razvitka, pravde i jednakosti. Državna himna napisana je za vrijeme buđenja nacionalizma 1956/57. godine. Njen kompozitor je Ancik Zubir Said. Gotovo pola stoljeća kasnije (2001. godine) himna je dobila nov, veličanstveniji aranžman. Od prijašnje se razlikuje po tome što joj je tempo malo sporiji zbog korištenja više instrumenata. Državni vijenac je u bojama singapurske zastave i također sadrži polumjesec i zvijezde. Sastavljen je od štita koji podupiru lav s lijeve i tigar s desne strane. Lav simbolizira Singapur, a tigar predstavlja njihovu povijesnu povezanost s Malezijom. Još jedan nacionalni simbol je državna prisega, uvedena 1966. godine kao mjera protiv rasističkih pobuna. Napisao ju je Rajaratnam, koji je vjerovao da Singapur treba izgraditi na ponos svih ljudi, bez obzira na rasu, religiju ili jezik. Posljednji simbol je nacionalni cvijet – orhideja. Orhideja cvjeta cijelu godinu, pa odražava singapursku želju za stalnim razvojem u svim aspektima života.

Singapur danas

  • 0
U samo 150 godina Singapur se razvio u uspješno trgovačko i industrijsko središte. To je najzaposlenija luka svijeta, s preko 600 brodskih linija kojima voze tankeri, teretni i putnički brodovi. Jedna je od vodećih država u preradi i distribuciji nafte, glavni je dobavljač različitih elektronskih komponenti i velesila u izgradnji i popravku brodova. Uza sve to, postao je i najvažniji financijski centar Azije s preko 130 banaka. Smještaj Singapura, prirodne prednosti i prekrasni kulturni kontrasti različitih naroda, pridonose njegovoj ulozi jedne od najprimamljivijih svjetskih destinacija, kako za posao tako i za odmor. Neke od vjerskih palača koje svakako treba posjetiti su džamija Abdul Gaffor, Armenska crkva (izgrađena 1835. najstarija u Singapuru), Hram sika i džamija Hajjah Fatima. U Singapuru se mogu vidjeti i prekrasni parkovi sa životinjama – Park leptira i insekata s preko 3000 vrsta, Park ptica Jurong s oko 9000 ptica, singapurski zoološki vrt i Svijet podmorja samo su neki od njih. Kako je Singapur multietnička zajednica, tako se pojedine četvrti razlikuju po etničkoj pripadnosti naroda koji tamo žive. Mala Indija je četvrt prepuna snažnih mirisa indijskih začina, srebrnine, nakita i robe. Tu je i Kineska četvrt koja je nastala još 1821. godine, zatim Geylang Serai – kulturno srce malajske zajednice i Kampong Glam – mjesto gdje se nekoć okupljala malajska elita, a danas je Muzej malajske kulturne ostavštine. Zanimljivo iskustvo je posjetiti neke od singapurskih otoka. Otok Kusu ima spomenik divovskoj kornjači za koju se vjeruje da je spasila dva mornara – Malajca i Kineza – pa su joj podigli spomenik. Otok Pulau Ubin mjesto je za odmor, uživanje u prirodnoj vegetaciji i tišini otoka. Otok Sentosa je atrakcija koja sadrži tropski rezervat, prirodni park i povijesni muzej.

Jeste li znali?

• Singapur je jedna od 20 najmanjih država svijeta (693 km2). Naprimjer, SAD su površinom 15 000 puta veće. Uz Monako, Singapur je i najnaseljenija mala država jer ima 6430 stanovnika po kvadratnom kilometru.
• Singapur je postao 117. država članica UN-a (21. listopada 1965. godine).
• U Singapuru je u svibnju 2006. godine otvoren Muzej igračaka, prvi u svijetu takve vrste.
• Najveći svjetski umjetni vodopad, na visini od 30 metara, nalazi se u Parku ptica Jurong. U Singapuru je i najveća svjetska fontana, napravljena 1997. godine od bronce, a koštala je oko 6 milijuna dolara.
• U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je najveća domino slagalica, postavljena u Singapuru 30. listopada 2000. godine. U izradi je sudjelovalo više od devet tisuća ljudi, a bila je duga 4,2 km. Isto tako zabilježen je podatak da je u Singapuru, u svibnju 2002. godine, 11 967 plesača zajedno plesalo, što je dosad najveći broj plesača uključenih u zajednički ples.
• Vlasti planiraju do 2008. godine izgraditi najveći svjetski panoramski kotač u vrijednosti od 240 milijuna dolara, koji će biti visok 178 metara i s kojeg će se vidjeti cijeli Singapur, Indonezija i Malezija. Trenutno je najveći onaj u Londonu.
• Osam od deset ljudi u Singapuru posjeduje mobitel. Telekompanije izdaju od 30 do 40 tisuća novih brojeva mjesečno! Stoga nije čudno što je u Guinnessovoj knjizi rekorda čovjek koji je najbrže napisao SMS poruku baš iz Singapura. On je poruku od 160 znakova napisao za 41,52 sekunde. Inače natjecanja u brzom pisanju SMS poruka diljem svijeta koriste isti tekst što ga je odredio organizator Guinness, a koji glasi: Oštrozuba pirana iz vrste Serrasalmus i Pygocentrus je najstrašnija slatkovodna riba na svijetu. U stvarnosti rijetko napada ljude. Pokušajte i vi te usporedite svoje vrijeme s aktualnim rekorderom.
• Singapurske vlasti su 1992. godine zabranile slobodnu prodaju žvakaćih guma uz obrazloženje da se njima zagađuje okoliš – prljaju ulice, zgrade, autobusi i vlakovi. Kasnije je zabrana ublažena nakon trgovinskih pregovora sa SAD-om, pa se žvakaće gume mogu prodavati u terapeutske svrhe (npr. jačanje desni) uz predočenje dokumenta koji opravdava žvakanje.

U suradnji sa portalom   

PROJEKTIRANJE I SAVJETOVANJE

Pogledajte više u fotogaleriji

Portal interijerNET.hr koristi cookies (kolačiće) za prikazivanje stranica. Nastavkom pregleda ovih stranica pristajete na to da ih koristimo. Ukoliko to ne želite, postavke možete promijeniti u svojem pregledniku. Za nastavak kliknite gumb "Slažem se".

Slažem se