Očito je da je zima odlučila pokazati još malo svoje zube, iako je proljeće već prije dva tjedna zakucalo na vrata i s time najavilo prve proljetne alergije, koje su počeli osjećati oni osjetljiviji alergičari. No, prave proljetne alergije, koje će osjećati i do 40 posto građana, tek dolaze.
Ne želimo vas previše zamarati s definicijama što je alergija, no najjednostavnije rečeno, to je pretjerana reakcija našeg obrambenog sustava na tvari iz prirode koje nisu opasne, a među njih spada pelud.
Logično je da je koncentracija peludi najviša na proljeće te rano ljeto, kada se priroda budi, odnosno kada biljke počinju cvasti.
Zbog toga razlikujemo nekoliko razdoblja, odnosno maksimuma, kada simptomi alergije mogu biti posebno izraženi.
1. Ranoproljetni: drveće i grmovi (lijeska, joha, breza, čempres)
2. Ranoljetni: cvatu trave
3. Ljetno-jesenski: zeljaste biljke, korovi (ambrozija - koja je jedna od najjačih alergena).
Potrebno je istaknuti da ukoliko alergije traju duže vremensko razdoblje primjerice nekoliko mjeseci, postoji mogućnost da ste alergični na više tvari, primjerice na nekoliko vrsta peludi.
Također, ukoliko do nekih 50 godina života niste razvili alergiju, vrlo su male šanse da će vam se to i dogoditi. Naime, alergije se najčešće javljaju kod djece i osoba do 30-te godine života, iako ima iznimaka. Najčešće je slučaj da osobe koje su razvile alergiju u djetinjstvu, prestanu biti alergične u dobi od 20-30 godina, a osobe koje su razvile alergiju upravo u toj dobi, simptomi ih s jačim ili slabijim intenzitetom muče do nekih 50 godina života.
Alergijske reakcije, često su nasljedna pojava. Tako osobe čiji je jedan roditelj alergičar, imaju 50 posto šanse da i one razviju osjetljivost, a ako su oba dva roditelja alergičari šanse da i dijete postane alergičar rastu na 75 posto.
Istraživanja su pokazala da pad imuniteta, zagađenost zraka, stres, prehrana, premalo vježbanja i boravka u prirodi povećava mogućnosti nastanka alergija, odnosno mogu potaknuti alergijske reakcije.
Mediteranska i kontinentalna Hrvatska
Naša zemlja što se tiče alergija na pelud vrlo je specifična, jer u mediteranskoj Hrvatskoj raste jedna vrsta bilja, dok u kontinentalnoj druga.
Tako, primjerice u mediteranskoj Hrvatskoj ljudi pate od alergija na pelud masline, bora, drijenka, lavande, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj najpoznatiji alergeni su breza, lipa, trave, ambrozija. Zajednički alergen za mediteransku i kontinentalnu Hrvatsku je čempres. No, najbolji prikaz možete vidjeti na tablici.
Izvor : www.zdravobudi.hr
Alergičari najjače simptome imaju za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana, kada je koncentracija peludi u zraku velika, jer ga vjetar raznosi, a zrak je suh. Za vrijeme, vlažnih i kišovitih dana, alergičari mnogo lakše podnose simptome, pa čak nekima i nestaju, što im može donijeti barem kratkotrajno olakšanje. Pelud može po vjetru putovati i stotinama kilometara daleko, tako da nitko nije zaštićen. Zato se alergičarima preporuča što manje boravka na otvorenom za vrijeme sezone cvatnje. Najbolje je da borave u klimatiziranim prostorima, a prostorije neka prozračuju što je manje moguće.
Prehlada ili alergija?
Simptome alergije ponekad je nemoguće razlikovati od simptoma prehlade, pa zbog toga mnogi ljudi niti nisu svjesni o čemu se zapravo radi.
Standardni simptomi alergije na pelud najčešće se ne razlikuju od hunjavica različitog intenziteta.
Simptomi su:
1. Konjuktivitis (upala oka) – upaljene oči koje peku, svrbe i suze
2. Rinitis (nos) - začepljenost i curenje iz nosa, svrbež, iritacija, nedostatak njuha, nekontrolirano i često kihanje
3. Upala grla – iritacija, bol, pečenje, kašalj
Alergija može uzrokovati i pojavu astme. Tu je i kontaktni dermatitis, zatim različite iritacije kože, te problemi s probavom. Uz simptome „prehlade“ dolazi glavobolja, razdražljivost, loša koncentracija, otežano disanje, pa čak i gušenje.
Kako spriječiti simptome
Najsigurniji način da provjerite jeste li alergični ili ne, je da obavite pretrage kod liječnika. Prema opisanim simptomima liječnik specijalist će vam napraviti imunološko testiranje, odnosno određivanje ukupne količine IgE protutijela, čime se provjerava alergijska osnova bolesti. Na temelju toga se radi određivanje tvari na koje ste alergični, te se poduzimaju određene mjere i prepisuje terapija.
Naravno, ukoliko se radi o alergiji na pelud, vrlo je malo toga što se može poduzeti odmah. Ono što sami možete poduzeti je da što manje boravite na otvorenim prostorima i da na taj način pokušate suzbiti kontakt s peludi.
Za ublažavanje ili pak sprečavanje alergijski reakcija kao terapija daju se antihistaminici, vazokonstriktori i kortikosteroidi, no oni se moraju početi uzimati prije pojave simptoma. Tu je naravno mogućnost i hiposenzibilizacije(imunoterapije) injekcijama koja traje nekoliko godina.
Kada se pak simptomi jave, antihistaminici mogu pomoći, no njihovo djelovanje ovisi od osobe do osobe. Tu su i sprejevi za zaštitu sluznice nosa od djelovanja alergena i dekongestivi.
Jedna od alternativa koja se posljednje vrijeme spominje su posebne vrste dijeta, kako bi tijelo ponovno došlo u ravnotežu i razvilo otpornost na alergene. No, ta terapija je dugotrajna, te treba biti rađena uz pomoć nutricionista koji su specijalizirani za upravo takve vrste terapija.
Ono što je najvažnije naglasiti da alergiju treba liječiti prije nego što se pojave simptomi. Kada se oni jednom pojave, sve što možete je suzbijati simptome, no to vam neće pomoći u konačnom rješavanju problema.
