Dok vani pada snijeg ili sipi zimska kiša, šalica vruće kave pravo je ohrabrenje za novi start. "To je mojih petnaest minuta", tako svoju jutarnju kavu opisuje Vesna, novinarka. "Kasnije tijekom dana ponovim ih još tri-četiri puta. Prestanem je piti popodne, kad se od nje počnem već pomalo tresti, a navečer je izbjegavam jer mi remeti san." Vesnin ritam druženja s kavom mnogima je blizak, a nutricionisti bi rekli i prilično opravdan. Kava razbuđuje, ali njezin stimulativan učinak, ako se pretjera, može izazvati nemir, pa i aritmiju srca. Kava u trenutku podiže krvni pritisak, no sada je poznato da, dugoročno gledano, ne izaziva povišen tlak. Dapače, istraživanja su pokazala da žene koje svakodnevno piju 4 ili više šalica kave imaju 12 posto manji rizik od hipertenzije nego žene koje ne piju kavu ili je piju malo. Na duže vremensko razdoblje, veći utjecaj na pojavu hipertenzije imaju napici koji sadrže kofein, a nisu kava. Razlog? U kavi su antioksidansi koji štite zdravlje srca, a k tome usporavaju starenje i smanjuju rizik obolijevanja od raka. Naše prabake nisu znale da kava sadrži antioksidanse. No, još od njihovih dana datira vjerovanje da je "dobra za ten".
Za ljepotu
Danas se zna da u tom korisnom poslu čuvanja naše kože antioksidansima iz kave pomaže njezin ključni sastojak, kofein, koji učvršćuje i štiti kožu od pretjeranog sušenja. On potiče na djelovanje određene enzime, zbog čega nastaju lipidi, odnosno masnoće koje popravljaju uništeni zaštitni sloj kože te smanjuju dehidraciju. Također, kofein potiče mikrocirkulaciju, uklanja višak tekućine i čini kožu čvršćom. Zbog toga se koristi u kozmetičkoj industriji, osobito u kremama protiv celulita.
Žene vole kavu, no može se reći da i kava voli žene. Osim što je prijatelj glatke kože, kofein radi i druge korisne stvari. Zbog njega kava je diuretik i lagani laksativ, a sadrži i kalij, natrij, kalcij, ne deblja i može se nesmetano piti u trudnoći. Neka istraživanja pokazala su da 75 posto beba na svijet dolazi s tragovima kofeina u krvi i da im prenatalni unos ne škodi, no nakon rođenja stvar se mijenja. Previše kofeina može uzrokovati smetnje u rastu, te imati štetne posljedice za mozak i krv djeteta. Zato djeca moraju izbjegavati ne samo kavu nego i druge proizvode bogate kofeinom, a u njih se ubrajaju jaki čajevi, energetski napici i cola.
Kofein i mozak
Što se to desi nakon puberteta, pa kofein ponovno postaje naš saveznik? Odgovor zacijelo leži u hormonima. Dok dječjem mozgu šteti, kofein dokazano pozitivno djeluje na rad odrasloga mozga. U nedavno objavljenoj studiji o učinku kofeina na mozak znanstvenici su otkrili da on djeluje ne samo na koncentraciju nego i na kratkoročno pamćenje. Nakon što su ispitanicima dali dozu od 100 mg kofeina (ekvivalent jače šalice kave) magnetskom rezonancijom snimili su im mozak i vidjeli sljedeće:
- pod utjecajem kofeina, značajno povećana aktivnost javlja se u prednjem cingularnom korteksu, dijelu mozga odgovornom za kratkoročno pamćenje
- djelovanje kofeina dosiže vrhunac 20 minuta nakon konzumacije, a nakon 45 minuta počinje opadati
- ako su ispitanici dešnjaci, efekt kofeina jači je u lijevoj moždanoj polutki Kako je objasnio voditelj istraživanja, dr. Koppelstatter s čikaškog sveučilišta: "Kofein djeluje u mreži radne memorije koja kontrolira pozornost i koncentraciju". To je razlog što kava "popravlja kratkoročno pamćenje". Rezultati istraživanja, naravno, nisu nikoga iznenadili.
Uzbudljiva povijest
Da kava razbuđuje, prva je stvar koja je o njoj postala poznata. Još živi legenda o arapskom pastiru Kaldiju i njegovim kozama, koje bi se rasplesale kad pojedu bobice s određenog grma. Vidjevši to, Kaldi je kušao zrna te se osjetio krepko i poletno. Sa šakom punom bobica pohitao je najbližem imamu, da mu mudri čovjek objasni o čemu je riječ. No, ovaj ih je s prijezirom bacio u vatru. Sobom se ubrzo raširio ugodan, prodoran miris... Preostala zrna izvadili su iz vatre, pomiješali ih s vodom i tako je, kaže priča, skuhana prva šalica kave. Ne zna se doduše kad je to bilo i je li bilo baš tako. Malo izvjesnija povijest kave bilježi da je otkrivena oko 800 godine prije Krista, u Abesiniji u istočnoj Africi. Stoljeća su prošla prije nego što se kava probila u Europu iako su trgovačke veze s Abesinijom postojale od antike. Kava je u arapskim zemljama bila i obredno piće, sufiji su je koristili da ostanu budni pri dugim molitvama. Zvali su je qahwa, u prijevodu "arabijsko vino". Kava je u arapskom svijetu postala omiljena, bogatije kuće imale su posebne odaje za ispijanje kave, a nakon što je otvorena prva javna kavana, u Meki 1500. godine, kavanski život postao je hit. Kako bi sačuvali tajnu proizvodnje, Arapi su zrna kave iskuhavali i tako ih činili neplodnima, pa se uzgoj nije širio na susjedne regije. Sve do 17. stoljeća, kad im je Indijac Baba Budan pomrsio račune. Vjeruje se da je on, oko 1600. godine na povratku iz Meke prokrijumčario sedam plodnih zrna te ih posijao u svom vrtu u Mysoreu. Iz tog vrta, kava će se ubrzo proširiti po svijetu.
Stimulativno društvo
Kava je u Europu stigla preko Turske, a već u 17. stoljeću i u europskim gradovima otvaraju se prve kavane. Kratak put od "sotonskog pića nevjernika" do "pravog kršćanskog pića", kakvom je kavu okrstio papa Klement VIII., svjedoči o brzini kojom je to stimulativno piće osvojilo novo tržište. Prvu hrvatsku kavanu, kako navodi Dragan Šimunac u svojoj Knjizi o kavi, otvara u Zagrebu 1748. izvjesni Leopold Duhn, a uz kavu, stari Zagrepčanci tu su se gostili i čajem i čokoladom. Kofein, alkaloid koji sadrže mnoge biljke, pa i čaj i kakao, zaslužan je što je kava smatrana lijekom još od vremena Kaldija i njegovih koza. Zbog učinka na intelektualne i tjelesne sposobnosti kofein je u 20. stoljeću postao najviše proučavana psihoaktivna supstancija. Taj prirodni stimulans prisutan je, i bez kave, u ljudskom tijelu - kao dio metaboličkih procesa u stanicama. Uz to što kratkoročno diže tlak, poboljšava pamćenje i ubrzava izmjenu tvari, za kofein se može reći još koja lijepa riječ. Primjerice, popravlja reflekse i koordinaciju te olakšava ponavljanje radnji bez dosade (zato ga vole vozači), pojačava i ubrzava disanje, što omogućava bolju opskrbu mišića kisikom (zato ga vole sportaši), a stimulira i lučenje hormona gušterače, sprječava stvaranje bubrežnih kamenaca, potiče rad srca i lučenje želučane kiseline. Kofein iz kave škodi samo ako se ozbiljno pretjera s količinom. Na to će nas na vrijeme upozoriti prebrzi rad srca i problemi s disanjem, a dosegnuti ubojitu dozu od 10 g kofeina u krvi prilično je teško: za to bismo morali popiti oko stotinu ili 150 šalica kave odjednom. Ako se, poput Vesne, "počnete tresti nakon pete kave", vjerujte, i s vama i s kavom sve je u najboljem redu.
Recepti:
Irska kava
U 1/3 čaše ulijte zagrijanu vodu. U preostale 2/3 čaše ulijte vruću kavu zaslađenu s tri žličice šećera. Promiješajte i ulijte 0,3 dl viskija i potom ukrasite tučenim vrhnjem.
Meksička kava
U 3/4 l vode stavite štapić cimeta i veliku žlicu smeđeg šećera te lagano prokuhajte. Maknite s vatre i dodajte 3 žlice mljevene kave. Ulijte u šalice i dodajte slatko tučeno vrhnje. Želite li alkoholnu varijantu, dodajte 0,3 dl tekile.
Eskimska kava
· 2-3 šalice kave
· 1,5 žl smeđeg šećera
· 5 velikih žlica čokoladnog sirupa
· 1/4 velike žlice cimeta Skuhajte dvije i pol šalice kave, ohladite, pustite da se zaledi u zamrzivaču. Izmiksajte mlijeko, čokoladni sirup, smeđi šećer i cimet te i to stavite u zamrzivač da se ohladi. Prije posluživanja pomiješajte sa zdrobljenim komadima zaleđene kave, stavite u mikser, izmiksajte i hladan napitak ulijte u velike čaše.
Antioksidansi u kavi
Moćni antioksidans polifenol obilno je prisutan u prženim zrnima kave. Ovisno o vrsti, kava ga sadrži 5-10 posto. Taj kemijski spoj, koji biljke proizvode za svoju zaštitu i lakše razmnožavanje, u ljudskom tijelu djeluje ljekovito jer potiskuje aktivni kisik iz stanica i tako usporava oksidacijske procese. Otkriveno je da ometa i nastanak upala, te pojavu reume, dermatitisa i astme, te da pomaže kod tegoba menopauze.
