interijer

NAMJEŠTAJ I OPREMA

OBAVIJESTI

Rasvjeta izložaka

Rasvjeta izložaka
Rasvjeta izložaka je vrlo delikatna tema. Najčešći primjeri rješenja problema rasvjete u muzeju se dijele na direktno osvjetljavanje izložaka i indirektno osvjetljavanje izložbenog prostora kako bi se dobio opći nivo rasvjete dostatan za prezentaciju izložaka. Direktno osvjetljavanje izložaka u staklenim vitrinama možemo nadalje podijeliti na osvjetljavanje iz prostora izvan vitrine i osvjetljavanje iz prostora unutar vitrine.

06.09.2012.

Hal d.o.o.

0

U svakom slučaju vrlo je bitno voditi računa o osjetljivosti izložaka. Nije svejedno da li se radi o arheološkim nalazima keramike, kamena, metala, stakla, ili sličnih materijala s ostacima nanosa boje ili bez. Da li se radi o starim predmetima od plemenitih metala, ili je riječ o organskim ostacima (kosti...) ili preparatima biljaka i životinja (entomologija...). Možda su to tekstilni predmeti etnologije, etnografije ili slikarstva. Ili se radi o freskama na zidu, slikarijama na keramici ili kamenu, čija je boja od starosti izblijedila i utjecaj neadekvatne rasvjete bi mogao boju dodatno devastirati. Kako bi se izložak očuvao od vanjskih utjecaja nakon što je konzerviran i pripremljen za izlaganje, potrebno je pomno odabrati mjesto i način na koji će se prezentirati. Za dobru prezentaciju je potrebna i primjerena rasvjeta. Za svaku od navedenih usko specijaliziranih vrsta izložaka postoje kriteriji za odabir i specifična rješenja rasvjete.

  • 0

Tvrtka HAL je u dosadašnjem 21-godišnjem postojanju opremila brojne povremene izložbe i stalne postave hrvatskih i inozemnih muzeja i galerija samostalno ili u suradnji s projektantima interijera, vodeći računa o zaštiti izložaka od negativnog djelovanja UV i IC zračenja, koje emitiraju određene vrste izvora svjetla. Suvremena tehnologija daje u tom pogledu značajan doprinos i potrebno je revidirati mnogobrojne izvedene situacije te ih osuvremeniti modernim rješenjima i na taj način produljiti vijek trajanja povijesnih nalaza, koji svjedoče o evoluciji i kulturi čovječanstva za buduća pokoljenja.

Galerije

Najčešći primjer su prostrane prostorije sa slikama razmještenim po obodnim zidovima. U takvim prostorima je potrebno svesti direktno sunčevo svjetlo na minimum. To se postiže potpunim, (guste draperije ili pomični neprovidni paneli) ili djelomičnim, (difuzne zavjese ili pomični translucentni paneli), zamračenjem prozora. Najprihvatljivije je indirektno difuzno umjetno i prirodno svjetlo sa stropa. To nije uvijek moguće, pa se problemu doskače na različite načine. Denivelacije u spuštenom stropu, koje obično sakrivaju i ventilacijske ili klima kanale i ostale instalacije, opremljene su i direktnom fluorescentnom tračnom rasvjetom. Danas se koriste elektroničke svjetiljke s izvorima svjetla s visokim indeksom uzvrata boje kako se bojom svjetla ne bi utjecalo na vizualni doživljaj izložaka. Bijelo obojena ploha stropa reflektira bez blještanja svjetlo u prostor i daje ravnomjernu osvjetljenost bez refleksa od slike. Fluorescentna rasvjeta je najekonomičnija u pogledu održavanja i potrošnje energije u odnosu na dobiveni intenzitet svjetla , a tehnologija omogućuje i regulaciju intenziteta što je do prije par desetljeća bilo nezamislivo. Drugi način je zidna linearna indirektna rasvjeta koja može sadržavati i tračnicu za fleksibilni ovjes slika. Moguća je i indirektna rasvjeta pojedinačnim zidnim svjetiljkama kod čega se najčešće koriste metalhalogeni izvori svjetla koji daju visok intenzitet uz malu potrošnju. Ako za ovakav koncept nema tehničkih mogućnosti koriste se stropne ili viseće strujne tračnice za priključenje reflektora različitih vrsta (uskosnopnih, širokosnopnih, simetričnih, asimetričnih...) za direktno osvjetljenje izložaka. U slučaju da je tračnica ovješena od stropa neki proizvođači daju mogućnost aplikacije indirektnih svjetiljki u kombinaciji s direktnim usmjerivim svjetiljkama. Kod izbora izvora svjetla treba voditi računa o temperaturi boje (tonu bijelog svjetla). Fluorescentni i fluokompaktni izvori svjetla daju na izbor raspon od 2700K (toplo bijelo) do 6500K (dnevno bijelo). Halogeni izvori svjetla su uglavnom oko 3000K (žućkasti) i u slučaju primjene regulacije nivoa temperatura boje se smanjuje i prelazi u žućksto svjetlo. Dobavljive su spot halogene žarulje od 4000K, ali se primjenjuju vrlo rijetko zbog cijene. Metalhalogeni izvori svjetla se ne mogu regulirati i daju izbor od 3000K ili 4200K. Dakle, izborom izvora svjetla može se naglasiti ili promijeniti tonalitet boja na slici koje vidi posjetitelj. Vrlo bitna je i pozicija s koje se osvjetljava slika u odnosu na optimalnu udaljenost posjetitelja kod promatranja slike. Slike na staklu ili pod staklom, kao i ulja na platnu daju kod krive pozicije svjetiljke refleks, koji smeta gledatelju pa si mora tražiti mjesto s kojeg će promatrati sliku bez neželjenog odbljeska svjetla od slike.

Unatoč tome što su danas svi izvori svjetla UV-stop, dakle s ograđenim filterom od neželjenog zračenja, koje dugoročno gledano može oštetiti izložak, koriste se i dodatni UV filteri na svjetiljkama ili svjetlovodna rasvjeta kao način direktnog osvjetljavanja bez UV i IC zračenja (primjer osvjetljenja slike na drvetu u crkvenom muzeju u Trogiru).Napretkom LED tehnologije počela je proizvodnja usmjerenih LED izvora svjetla bijele boje od 3000K do 6500K. Takvi izvori svjetla su još uvijek vrlo skupi, ali izuzetno štedljivi i dugovječni, pa na taj način dugoročno ekonomični. Najnoviji primjer je osvjetljavanje čipke i sakralnih predmeta postava Muzeja Hanibala Lucića u benediktinskom samostanu u Hvaru.

  • 0

  • 0

Galerije osim slika obično izlažu i skulpture različitih veličina, koje se zbog svoje treće dimenzije često osvjetljavaju usmjerenim izvorom svjetla da se naglasi volumen igrom svjetla i sjene. Kod klasičnog usmjerenog osvjetljavanja skulpture pojavljuje se sjena u pozadini i na plohi iza skulpture. Tome se može doskočiti relativno zahtjevnim postupkom izrade posebne blende koja u obliku konture skulpture s pozicije rasvjetnog tijela onemogućuje prolaz svjetla izvan konture skulpture. Za tu namjenu se koriste specijalni projektori (primjer je zbirka „Zlato i srebro Zadra“ benediktinskog samostana na Forumu u Zadru koju smo opremili prije desetak godina).

Muzeji

Kod muzeja je raznolikost izložaka izuzetno velika. Da bi se unificirao način izlaganja i osvjetljavanja često se unutar muzeja formiraju tematski odjeli koji prezentiraju srodnu građu. Ovisno o veličini, vrsti, vrijednosti, materijalu izrade i završnoj obradi izložaka ovisi način prezentacije. Predmeti mogu biti izloženi u prostoru bez fizičke zaštite od posjetitelja ili u izložbenim vitrinama. To mogu biti zidne vertikalne ostakljene vitrine, prostorne ostakljene vitrine, stolne horizontalne ostakljene vitrine, ostakljene denivelacije u podu... U svim slučajevima se pojavljuje staklo kao materijal za zaštitu izložaka koji je transparentan, ali i izuzetno refleksan. Kod krivog kuta upada svjetla izvan vitrine pojavljuje se neugodan zasljepljujući refleks za posjetioca. Tome je moguće doskočiti na tri načina: indirektnom rasvjetom koja daje dovoljan nivo opće rasvjete za posjetioca, pravilnim izborom pozicije reflektora za direktnu rasvjetu iz prostora prema vitrini ili rasvjetom iz prostora vitrine.

  • 0

Jedan od vrlo prihvatljivih koncepata je upravo ovaj posljednji. Kod toga je bitno da opći nivo svjetla u prostoru nije viši od onog kojim su direktno osvjetljeni izlošci. Tako se stvara scenografija za fokusiranje na objekt izlaganja, a ne na sam prostor u kojem se izlaže. Mnogo je primjera izložbenih postava koji su u polumraku, a svjetlo usmjereno na izloške daje indirektno dostatni nivo svjetla u prostoru za nesmetanu komunikaciju. Ovako je maksimalna pažnja posjetilaca usmjerena na vrijednost muzejskog postava.Kod osvjetljavanja unutar vitrine pojavljuju se slijedeći problemi: zagrijavanje izložaka temperaturom izvora svjetla u zatvorenom mikroprostoru vitrine, veličina rasvjetnog tijela u prostoru vitrine smeta vizuri, održavanje (za promjenu izvora svjetla treba otvoriti ili demontirati vitrinu).

Jedna od tehnika rješenja ovih problema je svakako svjetlovodna rasvjeta u izložbenim vitrinama. Ovu tehniku odlikuje ekonomičnost kod održavanja, apsolutna odsutnost IC i UV zračenja, gotovo neprimjetan do oblikovno prihvatljiv izgled rasvjetnog tijela. Jedna žarulja u projektoru osvjetljava putem svjetlovoda na desetke pozicija pa je smanjen broj izvora svjetla za održavanje jer na mjestu osvjetljavanja izloška nema izvora svjetla kojeg treba nakon nekog vremena zamijeniti. Pritom je projektor kao aktivni izvor svjetla tamo gdje je dostupan, u servisnoj zoni i nevidljiv za posjetioca.

  • 0

  • 0

Ukupna angažirana snaga za rasvjetu je direktno manja, a indirektno se smanjuje i utrošak energije za ventilaciju i klimatizaciju prostora. Temperatura žarulje u projektoru je u kontroliranim uvijetima dislocirana od izloška, a filter zračenja je praktički debljine koliko je dugačak svjetlovod od projektora do mjesta osvjetljavanja. Rasvjetno tijelo u vitrini nije više volumen koji zauzima veliki dio izložbenog prostora i zagrijava predmet izlaganja. Izvor svjetla može biti svjetleća točkica promjera do par milimetara, praktički nevidljiv posjetiocu.  (Grčke vaze – Arheološki muzej u Zagrebu, putujuća izložba Narona, Muzej krapinskih neandertalaca - Krapina) U najgorem slučaju je to oblikovno prilagođen element koji može služiti i kao konstruktivni dio vitrine u obliku metalne cijevi sa svjetlećim točkastim izvorima svjetla duž izvodnice (Arheološki muzej Trilj, Sakristija katedrale u Trogiru, Muzej Naronskih careva – Vid, Grčke vaze - Arheološki muzej u Zagrebu).

  • 0

  • 0

  • 0

Točkasti izvori svjetla mogu dodatno biti opremljeni optičkim lećama za koncentraciju snopa svjetla na koji način se i intenzitet svjetla pojačava. Taj princip je primjenjen na dioramama u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini. Način osvjetljavanja sa svjetlovodnom rasvjetom daje jednu novu dimenziju izložbenom prostoru i apsolutnu sigurnost za izloške te jednostavno i ekonomično održavanje. Osim toga svjetlovodna rasvjeta omogućuje i mnoge druge atraktivne aplikacije koje je nemoguće postići na drugi način. Primjer takve izvedbe je svjetiljka u obliku oblaka s inscenacijom bljesaka munje i padanja kiše u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini. Korištena je šipkasta konstrukcija za oblogu sintetičkom vatom, koja oblikuje oblak iz kojeg „cure“ sintetički svjetlovodi u obliku kiše. LED projektor s efektom scintilacije daje dojam padanja kiše dok LED trakasta rasvjeta unutar oblaka uz dodatak elektronike daje bljeskove udara groma. Drugi primjer je inscenacija vatre na ognjištu u diorami špiljskog života u istom muzeju. Obje aplikacije su animacijske i dinamičke.

  • 0

  • 0

U današnje vrijeme se pojavljuje LED rasvjeta kao alternativa svjetlovodnoj rasvjeti. Međutim, to je samo djelomično točno jer je LED u vitrini i dalje aktivni izvor svjetla podložan održavanju unatoč dugovječnosti i daje ograničen nivo rasvjete u odnosu na svoju veličinu. Osim toga što je jači LED izvor svjetla to je potreban veći „hladnjak“ za odvođenje topline da bi osigurao dugovječnost i ekonomičnost. No, LED rasvjeta se vrlo kvalitetno može iskoristiti za popratne grafičke priloge u prostoru muzeja. Da bi se izložbeni eksponati popratili dodatnim informacijama za posjetioce za samostalno praćenje nije više potrebno dodatna pismena i grafička objašnjenja na popratnim panelima osvjetljavati iz prostora usmjerenom rasvjetom. Primjenjuju se LED paneli kao pozadinska rasvjeta grafičkih aplikacija nanesenih direktno na panel.

  • 0

Prošlo je vrijeme pozadinske fluorescentne rasvjete, kod koje su korištena nezgrapna kučišta s nizom fluorescentnih cijevi na određenom međusobnom razmaku i odmaku od bijele plohe od pleksi stakla na koje su aplicirani ispisi na duratrans foliji. Poseban primjer primjene LED u panelu od pleksi stakla je pano s arheološkim nalazima različitih sitnih uporabnih predmeta u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini.  Primjer primjene LED za posebne namjene je inscenacija „katarstrofe“ u prapovijesti Zemlje u obliku podne cik-cak aplikacije s crvenim LED kroz troslojno lamistal staklo u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini.

  • 0

  • 0

Poseban primjer specijalne rasvjete je primjena elektroluminiscentnog panela (EL panel) kao pozadinskog svjetla. Radi se o foliji tankoj 0,5mm koja uz primjenu niskog napona i visoke frekvencije svijetli. Primjenu je našla u podnim aplikacijama u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini u osvjetljavanju vremena i grafičkih prikaza geoloških promjena Zemlje kroz prapovijest. Projektirana je i proizvedena posebno tanka podna svjetiljka s grafičkim aplikacijama za ugradnju u podnu oblogu uz ograničenje dubine ugradnje.

Izložbe

Izložbe su najčešće privremenog karaktera unutar muzejskih, galerijskih ili drugih miltifunkcionalnih prostora. Kod toga galerijski i muzejski prostori već posjeduju adekvatnu rasvjetu za takvu namjenu dok kod ostalih prilagođenih prostora to ne mora biti slučaj. Tada se prilazi privremenom rješavanju rasvjete ako izložba nije tako pripremljena da već ima svoju rasvjetu integriranu u samom postavu. Takav je slučaj bila izložba Narona koja je proputovala kroz nekoliko europskih metropola prije izgradnje muzeja u Vidu. Ideja je bila da se u demontažnu metalnu konstrukciju integriraju izložbene vitrine koje već sadrže rasvjetu radi jednakog načina izlaganja bez obzira na rasvjetu u prostoru u kojem će se naći. Primijenili smo svjetlovodnu instalaciju montiranu na drvenom korpusu zatvorenom s tri strane i izložbenom podestu, koji su se samo popunili izlošcima i prekrili staklom.

Drugi specifičan projekt je bila izložba Juan Vucetich u obliku velikoplošnih panela s obostranim grafičkim prikazima iz života. Paneli su složivi u pregradne stijene koje omeđuju središnje izložbene pulteve. Paneli sadrže svjetlovode sprovedene kroz metalnu nosivu konstrukciju spojene na LED projektor na svakom panelu koji daje efekt bljeskanja točkastih izvora svjetla po obostranom printu na tkanini. U takvom obliku je izložba prošla cijelu Hrvatsku i bila u Argentini.

  • 0

  • 0

Poseban izazov je bila rasvjeta u Hrvatskom paviljonu na izložbi EXPO2008 u Zaragozi. Idejnim rješenjem je trebalo u prostoru ulaza u obliku hodnika širine 2m duljine 10m i visine 4-5m osigurati efekt dinamičkog svjetlosnog vala u prostoru iznad posjetioca i na podu. Proizvedeni su stropni paneli s visećim staklenim svjetlovodima različite duljine tako da krajevi oblikuju prostornu plohu vala, spojenih na LED DMX RGB izvore svjetla. Podna obloga u obliku trake tapisona je izvezena sintetičkim svjetlovodima koji su točkasto svjetlili po podnoj plohi spojeni na LED DMX RGB izvore svjetla. Nakon montaže su svi izvori svjetla pomoću DMX konzole isprogramirani u dinamičku svjetlosnu instalaciju koja je uz audio kulisu dala traženi efekt simulacije prolaska kroz morski val pun planktona pri prolasku kroz hodnik. Praktički bezgranična rješenja ograničena su samo maštom projektanta i tehničkim mogućnostima primjene određenih materijala ili opreme uz poznavanje zadnjih dostignuća tehnologije. Kod toga je od presudne važnosti maksimalna suradnja projektanta s našim timom kod razrade idejnog rješenja kao i svih sudionika kod same izvedbe. Ukratko, naš tim vam stoji na raspolaganju kao vaš pouzdani i priznati partner pri rješavanju problema rasvjete u novim kao i osuvremenjavanju starih izložbenih postava.

PROJEKTIRANJE I SAVJETOVANJE

Pogledajte više u fotogaleriji

Portal interijerNET.hr koristi cookies (kolačiće) za prikazivanje stranica. Nastavkom pregleda ovih stranica pristajete na to da ih koristimo. Ukoliko to ne želite, postavke možete promijeniti u svojem pregledniku. Za nastavak kliknite gumb "Slažem se".

Slažem se