interijer

NAMJEŠTAJ I OPREMA

OBAVIJESTI

Što je vrt bez ruža

Što je vrt bez ruža
Književnik, satiričar, novinar i vrtlar – sve su to zanimanja Josipa Rogina. Nama je najzanimljivije ovo potonje budući da je on uzgajivač, točnije kreator novih sorti ili hibridizator (kako se to stručno kaže), po mnogima najljepšeg cvijeta – ruže. U svom vrtu, u zagrebačkom Dumovcu, ima dvjestotinjak sorti ruža. Svojih desetak objedinio je pod nazivom „Hrvatska kolekcija ruža“, a zbog iznimne ljepote i kvalitete cvatu u vrtovima diljem svijeta...

21.01.2019.

Ana – Marija Šprihal
Dom & Vrt

0

„Ruža malo neobično raste, kao da vidite čovjeka koji stoji raširenih ruku. Nema biljnih bolesti, a čini mi se da ne privlači ni štetnike. List je u mat svijetlo zelenoj boji, ne sjaji se kad ga dotakne kap kiše, no primijetio sam još jednu značajku - da su okca iza lista već potpuno biološki zrela, a cvijet još nije imao ni izmjenu tvari koliko je sićušan pupoljak. Ta bi ruža rasla iz sjemena, nikla poput pšenice, toliko mi se čini otporna i zdrava. Što se tiče imena to još ne znam, jer gdje naći čovjeka tako značajnih svojstava“ – ulomak je iz radnog dnevnika Josipa Rogina, u kojem do potankosti opisuje faze života nove ruže. I tako već četrdesetak godina ispisuje sveske gotovo svaki dan.

Stvoriti novu sortu nije posao od dan-dva. Nove se sorte dobivaju na različite načine – oprašivanjem, spontanom (sport mutacijom, po Darwinu) i programiranom mutacijom te nekim sretnim slučajnostima koje su strogo čuvana profesionalna tajna. Da bi nova ruža opstala, mora imati više odlika poput duljine stabljike, trajanja odrezanog cvijeta u vazi, bujnosti cvatnje, pravilnog rasta, otpornosti na bolesti i još neke sitnice koje običan čovjek ne vidi. Kako to točno izgleda, opisao je u svojim knjigama „Knjiga o ružama“ i „Ruža – kraljica cvijeća“, a nama ispričao kako izgleda još jedan mali dio stvaranja: „Ako vidite čovjeka koji po svome vrtu hoda smrknutog pogleda i s metrom u ruci, zastanite da vidite što će napraviti. On mjeri dršku ruže, i ako je dugačka pola metra, a još se ne primjećuje pupoljak bit će to dobra ruža za rez jer će izrasti još barem pedalj“ - kaže Josip. Neke od njegovih ruža, nastajale su dugo, neke sasvim slučajno. Pa krenimo redom uz poneku anegdotu!

Moonlight Niagara

  • 0

Primijetio je mutaciju na ruži „Red Queen“, a novu sortu testirao je sedam godina. Naraste oko metar i pol visine, grm je uspravne forme, list zdravo zelen, stabljika trnovita. Lijepa je kao soliter, preporuča je i za rez. Pupoljak je izuzetno krupan i čvrst, polako se rascvjetava, ima do 100 latica i srednje miriše. Patentirana je u SAD-u i bivšoj Jugoslaviji. Želio ju je nazvati Marilyn Monroe, no zbog komplicirane birokratske procedure to mu nije pošlo za rukom. Umjesto toga dobila je ime po filmu „Niagara“, u kojem je slavna glumica glumila. To je, kaže Rogin, jedina narančasta ruža na svijetu sa stotinu latica.

James Smile

  • 0

Preci ove ruže su „Gloria dei“ i „Michael Meiland“ svijetložute boje s nijansom ružičastog. Iz te dvije sorte nastala je engleska „Sea pearl“, koja je na granici floribunde i čajevke. Kod nas je bila poznata kao „Hrvatska djevojka“ i početkom sedamdesetih jako tražena iz čisto političkih razloga. Od te je ruže dobio mutaciju u prekrasnoj losos boji koja prelazi u nijansu bjelokosti i boju limuna. Imala je dulju stabljiku od „Sea pearla“ i neumorno je cvala. Toj je ruži namijenio ime James Dean, ali zbog problema oko suglasnosti za korištenjem imena nazvao ju je „James Smile“. Dobra je za rez, a tada mijenja boju i prelazi u tamnije nijanse. Naraste do 110 cm. Cvate i ispred Bijele kuće, a autor kaže kako od Amerikanaca nije dobio ni centa od autorskih prava.

Zagreb 900

  • 0

Posvećena 900. obljetnici postojanja Zagreba i prva je ruža nastala u samostalnoj Hrvatskoj. Uzgojio ju je od sorte „Eiffel Tower“, kojoj je po rastu i slična. Visoka je do 120 cm, sa cvjetovima na dugim drškama, pa je pogodna za rez. Cvijet je više nalik tulipanu, ružičaste boje, prošaran svjetlijim i tamnijim šarama, a rijetko se ili nikad rascvate do kraja. Da je to ipak ruža, odaje intenzivan miris još u pupoljku. Neobična je i zbog toga što cvate gotovo cijele godine i na jesen ima više cvjetova nego u proljeće. Uvrštena je među 30 najljepših ruža svijeta.

Slavoljub Penkala

  • 0

U ljeti 1991,. dok je Zagreb bio pod uzbunama, kreirao sam je od sorte „Ambassador“, najpoznatije sorte za rez u narančastoj boji – prisjeća se Josip. Dobila je ime po slavnom hrvatskom izumitelju. Penkala je viša rastom (120 cm) od svoje matične sorte. Zanimljiva je zbog boje cvijeta koja može biti od sasvim žute preko narančaste prošarane žutim prugama do boje starog zlata. Sve je neobično na toj ruži kameleon, čak i list ima šarene pruge.

Vanja Antonija Detić

  • 0

Od gore navedene sorte „Ambassador“ dobio je još dvije mutacije. Jedna od njih je ova žutonarančasta, naraste do 120 cm. Cvate cijele sezone mirisom nalik na duhan. Ime je dobila po Josipovoj prijateljici, a promovirana je bez velike pompe. Mediji su to popratili samo zato što je dobila ime po živućoj osobi.

Bistrica – Kardinal Stepinac

  • 0

Dobivena je od sorte „Doris Tysterman“. Otporna na bolesti, raste kao uspravan grm do 110 cm, mnogocvjetan, s listom svijetlozelene boje. Cvijet je zlatnožute boje, srednjeg mirisa. Dobila je ime po svetištu Marija Bistrica, gdje je i promovirana pred 40.000 ljudi na blagdan Velike Gospe. Njena boja asocirala ga je na boje drvenih suvenira koji se prodaju za takve prigode poput drvenih leptira, okarina ili frulica. Uskoro je i na „Bistrici“ nastala mutacija, a to, da mutacija nastane na mutaciji, do tada nije zabilježeno. Toj je varijaciji namijenio ime „Kardinal Stepinac“, no ona još nije promovirana jer nije dobio suglasnost Kaptola za korištenje imena. Stoga trenutno nosi ime Tanžet. Ima nešto svjetliji list od „Bistrice“ i čvršći pupoljak, a cvijet je žut i sjaji tako da je u njega teško gledati.

Pink Queen of Bermuda – Josip Rogin

  • 0

Od poboljšane sorte cinober crvene „Baccare“ (koja nije imala lijep cvijet – tanjurić oblik kad se rascvala) nastala je sorta dugog pupoljka, poznatija kao „Queen of Bermuda“. Od nje Rogin je stvorio varijaciju u ružičastoj boji, ali je nije razmnožavao na više od deset grmova. Onda ju je oprašio peludom „Royal Dane“ i dobio hibrid crveno-ljubičastog cvijeta, dugačke stabljike i laganog mirisa. Preko volje ju je nazvao svojim imenom, ali je još nije patentirao.

Kristov jubilej 2000 ili Ruža nad ružama

  • 0

Prije svega, treba napomenuti kako je ovu ružu našao, prepuštenu samoj sebi, pokraj nekog zida. Tek je u njegovom vrtu, uz njegu i obilnu ishranu pokazala svoje „pravo lice“. A za njen cvijet kaže „kako tako nešto nezemaljsko i čudno, neobično ne može biti s ovog svijeta“. Naime, ruža je blijedožuta sa sitnim crvenim točkicama poput kapljica. Još je veća zagonetka bila kako je nazvati, pa je na suprugin prijedlog dobila ovo ime. Za to ime nije morao tražiti suglasnost jer „da mi je Bog nije htio dati ne bi sada rasla u mom vrtu“.

Ruža kao ogledalo stanja društva

Pretežno su to čajevke, poliante i floribunde, a odlikuju se pravim mirisom, prekrasnom formom cvijeta te rastom modernih hibrida. Osim ovih ruža Josip je kreirao i „Dumovčanku“, „Karašicu“, „Janicu“, „Graciu Croatiu“, „Porečanku“ i još par njih, za sada, bezimenih. Kako su nastale neka ostane tajna dok ih ne ispita do kraja ili - „sub rosa“ - doslovan je dok sjedimo okruženi bojama i mirisima njegovih ruža. Pitamo zašto tako ne mirišu sve ruže, pogotovo one koje kupujemo u cvjećarnama. „Danas je ruža roba, genetski modificirani proizvod. Od gena kelja ili artičoke pupoljak bubri i nikad se ne rascvate do kraja. Debela drška, krupna glava koja pognuto stoji u vazi mjesec dana. A ruža je mnogo više od pukog cvijeta, ona je odraz društvenih zbivanja, stanja svijesti i, ako hoćete morala i humanosti... Sada se više cijeni brzina, nekompetencija, interesi pojedinaca pa dok ide, ide... Zato te ruže bez mirisa i imena nalaze svoj put do nekih novih velebnih palača“ – govori satirično i dodaje kako nikad nije kasno te kako još uvijek ima ljudi koji znaju prepoznati prave vrijednosti. Njegov je ružičnjak otvoren za sve ljude dobre volje, a želite li vidjeti to bogatstvo, samo se prethodno najavite na broj telefona 01/2015-404.

Za kraj Josip kaže kako svako vrijeme ima svoje breme, a on svoje lakše podnosi živeći uz i za ruže ili držeći se one stare latinske „in rosa vivere“.

Tekst i fotografije: Ana – Marija Šprihal

Josip Rogin prvi je uzgajivač u ovom dijelu Europe koji je u SAD-u patentirao svoje sorte. Tamo su 1987. godine patentirane „Moonlight Niagara“ i „James Smile“, koje su odmah uvrštene i među pedeset najljepših ruža svijeta. Podaci o tome objavljeni su iste godine u stručnim časopisima „The American Rose Magazine“ i „The American Rose Annual“. Godine 1995. „American Rose society“ iz Louisiane patentira sorte „Slavoljub Penkala“ i „Zagreb 900“. I one su publicirane u navedenim časopisima.

Potpisi

1.Josip Rogin – Josip Rogin, naš najpoznatiji hibridizator ruža, živi i radi u Dumovcu kraj Sesvetskog Kraljevca. 2.Polje ruža – rRuže zahtijevaju svakodnevnu brigu i puno ljubavi. 3.Ocvali cvjetovi – kako ne bi crpili biljku, rascvali cvjetovi redovito se skidaju. 4.Galica rosa – među dvjestotinjak sorata je i Rosa gallica – najstarija ruža koja je cvala još u 12. st. pr. Krista.

PROJEKTIRANJE I SAVJETOVANJE

Pogledajte više u fotogaleriji

Pronađite više proizvoda u NAMJEŠTAJ I OPREMA

Portal interijerNET.hr koristi cookies (kolačiće) za prikazivanje stranica. Nastavkom pregleda ovih stranica pristajete na to da ih koristimo. Ukoliko to ne želite, postavke možete promijeniti u svojem pregledniku. Za nastavak kliknite gumb "Slažem se".

Slažem se