Autor fotografija kojima se dovršava ciklus je fotograf Vanja Šolin.»
SKICA ZA MODEL
I. Izložba Skica za model bavi se razlikovanjem dviju razina percepcije odjevnog predmeta - imaginarne i stvarne, čije izmjene slijedi prateći ciklus njegovog stvaranja. Taj ciklus čini razvoj ideje odjevnog predmeta, njena izvedba i uključivanje u modni sustav. Na izložbi te faze predstavljene su crtežom, stvarnim odjevnim predmetom i fotografijom. Šest modnih dizajnerica Ružica Hodak, Nada Došen, Paulina Jazvić, Tihana Mikša-Perković, Vesna Karuza i Andreja Bistričić izradilo je najprije skice odjevnog predmeta, a kasnije ih realiziralo. Autor fotografija kojima se dovršava ciklus je fotograf Vanja Šolin.
Imaginarni i stvarni odjevni predmet razlikovao je i Roland Barthes (1) pri čemu bi imaginarni bili pismovni i slikovni odjevni predmet (opis u modnom časopisu i modna fotografija). Kako se ova izložba bavi ponajprije razinama percepcije htjela bih se najvećim dijelom osvrnuti na karakteristike imaginarnosti u mediju crteža i fotografije.
Oba medija funkcioniraju na istoj razini percepcije, ali u različitim kontekstima. Koristeći Barthesovu analizu strukture slikovnog odjevnog predmeta čiji elementi pripadaju razini oblika, na prvi pogled možemo reći da crtež i fotografija imaju istu strukturu, no radi se o dvije vrlo različite forme komuniciranja.
Oblici koji se pojavljuju na crtežu neodređeni su i nedorečeni. Odjevni predmet rasplinjuje se na dvodimenzionalnoj površini papira. On ne postoji, ali postoji ideja o njemu. Modni je crtež po svojoj naravi vrlo blizak umjetničkom crtežu. On je zapis ideje, ali za razliku od umjetničkog crteža - zapisa likovne ideje, predmet modne skice je odjeća i tijelo ili, točnije, vizija odjeće i tijela. Izdužene linije i stiliziranost figure dio su likovne modne vizije, koja je, na papiru, neopterećena zahtjevima fizičkog tijela. Kontekst u kojem nastaje crtež podrazumijeva izostanak stvarnosti.
Fotografija nasuprot tome barata realnim slikama odjevnih predmeta. Njen kontekst je kompleksniji od onoga u kojemu nastaje crtež. Modna fotografija koja prenosi informacije o odjevnim predmetima u sustavu mode (npr. fotografija u modnim časopisima) nužno se shvaća kao komunikacijski kanal. Iako barata realnim slikama predmeta ona prenosi samo predodžbu o njima. Modna industrija,
naravno, kontrolira tu predodžbu. Na ovoj izložbi takvu predodžbu stvorio je Vanja Šolin koji je dao fotografsku interpretaciju modela kroz upotrebu boja, oblika, tekstura i likovnih koncepata.
Pri analizi percepcije odjevnih predmeta nužno je pojasniti kontekst suvremene mode u kojemu oni nastaju i postoje. Crtež kao metafora ideje oblikovanja predstavlja pristup na kojem počiva današnja moda.
Modna industrija počiva na masovnoj proizvodnji odjeće za anonimnog korisnika. Dizajn odjeće događa se bez prisustva fizičkog tijela (kao i u crtežu) i prema unaprijed zadanom konceptu oblikovanja u službi godišnje proizvodnje trendova (kao što i svaki dizajner ima vlastiti koncept). U beskrajnom nizu dizajniranih predmeta vizualni elementi osamostalili su se i počeli živjeti zasebnim životom bez referenci na stvarnost. Semiološke analize modne fotografije identificirale su odjevne predmete kao dijelove sustava predmeta (Baudrillard), u kojemu predmeti funkcioniraju kao znakovi unutar modnog koda. Prema nekim teoretičarima, u modernoj modi oni su upućivali na društveni i kulturni identitet, a u suvremenoj - na same sebe, na vlastitu vizualnost. Pri tome među njima nema razlike. Oni su pretvoreni u informacije koje prenose masovni mediji, a mi u konzumente.
U takvoj situaciji i tijelo postaje znak. Podložno je oblikovanju kao i odjevni predmet. Njegovo razotkrivanje, koje se dogodilo u 20 st. i upoznavanje, izvana i iznutra, potpomognuto znanstvenim razvojem, pretvorilo ga je u objekt unutar interaktivnog procesa, kojim se slobodno eksperimentira. Tijelo više ne nosi odjeću kojom se izgrađuje identitet, već sudjeluje u njegovoj izgradnji- neprestanim pokazivanjem i isticanjem, ukrašavanjem izravnim intervencijama ili putem estetskih operacija. Istom procesu podvrgnuta je i čovjekova okolina pa se sve češće razmatraju srodnosti arhitekture i mode. Suvremeni modno-medijski spektakl više ne predstavlja samo odjevne predmete njihovim eventualnim korisnicima (consumers), kako bi ispunio svoju glavnu zadaću - širenje modnih trendova. On kreira i prikazuje slike/ikone, koje su znakovi medijski osmišljenih individualnih identiteta i životnih stilova (2) nastalih na temelju preobrazbe duha i tijela.
Povezivanjem stanja imaginarnosti razina crteža i suvremene mode pokušava se objasniti njeno sadašnje stanje. Ono proizlazi iz same naravi fenomena mode i kompleksnih karakteristika modernog svijeta u cjelini.
BILJEŠKE:
1. Barthes, R.: Pismovni odjevni predmet. U: Cvitan-Černelić, M.: Moda- povijest, sociologija i teorija mode, Zagreb, Školska knjiga, 2002.
2. Paić, Ž.: Vrtoglavica u modi, Zagreb, Altagama, 2007.
LITERATURA:
1. Barthes, R.: Pismovni odjevni predmet. u: Cvitan-Černelić, M.: Moda- povijest, sociologija i teorija mode, Zagreb, Školska knjiga, 2002.
2. Bernik, S.: Dizajnerski crtež, u: Katalog 13. Međunarodnog Biennala crteža 1994/95, Rijeka, Moderna galerija, Rijeka, 1995.
3. Galović, M.: Moda, zastiranje i otkrivanje, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2001.
4. Paić, Ž.: Vrtoglavica u modi, Zagreb, Altagama, 2007.
II. Radovi dizajnerica predstavljeni na ovoj izložbi mogu se podijeliti u nekoliko skupina prema načinu pristupa oblikovanju odjevnih predmeta. Nada Došen i Andreja Bistričić u svom radu preispituju logiku, oblike i pravila osnovnih (basic) krojeva. Pristup Nade Došen analitički je i dubinski, a modeli i crtež su pročišćeni. Andreine modele karakterizira mnoštvo detalja koji pokušavaju negirati osnovnu strukturu, a crtež joj je energičan.
Nada Došen
Andreja Bistričić
Ruža Hodak stvorila je impresiju ploha i linija različitih usmjerenja i na svom crtežu i na modelu, a jednako bogatstvo teksture odlikuje i model Vesne Karuze. Ipak Vesna Karuza u svom se radu najviše bavi istraživanjem volumena odjevnog predmeta, tako da se njen model sastoji od niza spirala različitih dimenzija. Crtež joj je gotovo kiparski i sumarno naznačuje osnovne forme.
Ruža Hodak
Vesna Karuza
Tihana Mikša-Perković modelom oblikuje vlastitu viziju ženstvenosti, gradeći ga zatvorenim obrisima i uravnoteženim oblicima s malo detalja. Crtežom koji graniči s ilustracijom kojom se i inače bavi, dočarava upravo tu svoju viziju.
Najdalje u svom pristupu otišla je Paulina Jazvić, dizajnerica i umjetnica koja konceptualno promišlja odjevne predmete i tretira ih kao umjetnički rad. Čistoća i minimalizam forme muških košulja koje izlaže na ovoj izložbi najviše odgovora njenom senzibilitetu. Kroz njih istražuje materijale i teksture, probleme esencijalne modi.
III. Fotograf Vanja Šolin svoje fotografije gradi nizom asocijacija. Od oblika stvara slobodne predodžbe u polju imaginacije. Radu svake od dizajnerica pristupio je zasebno i stvorio šest priča. Minimalizam košulja Pauline Jazvić inspirirao je fotografa na stvaranje nadrealne situacije, s naglaskom na spiritualno. Čvrsta struktura Nade Došen rezultirala je jednakim takvim postavom kompozicije slike gdje je styling minuciozno razrađen, dok je kolorističko bogatstvo i volumen kod Vesne Karuze u prvom planu. Prikaz haljine Andreje Bistričić zaokružen je povijesno- religijskim asocijacijama, a odjeća Ruže Hodak i Tihane Mikše- Perković prenesena je u fantastičan svijet stvoren narativnim svojstvima fotografije.
Zrinka Kuić
Biografije:
Andreja Bistričić
Diplomirala je 2005. dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplome odlazi u London gdje stječe radno iskustvo u studiju britanskog dizajnera Alexandra McQueena. Radi kao stilist na modnim editorijalima, bavi se kostimografijom („Why don't we just be“ u režiji Leile McMillan, „MaCbeth“ u režiji Richarda Kingdoma), videom („Electro Dinner“), kazalištem, performansom („Obviously doctor you've never been 13-en year old girl“ za OPERACIJU GRAD) i poezijom. Godine 2007. upisuje postdiplomski studij na Central Saint Martins College of Art and Design u Londonu. andjagandja@gmail.com 095/901-4663
Nada Došen
Diplomirala je 1986. dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Surađivala kao kostimograf u kazališnim predstavama, radila kao modni dizajner u industriji, i kao stilist u brojnim lifestyle&fashion časopisima, a neko vrijeme bila je i kolumnistica Glorije i Jutarnjeg lista. 1988. godine postaje članica MODAGRAM-a, grupe osam modnih dizajnera. Svoje radove prezentirala je u Hrvatskoj i inozemstvu na nizu modnih manifestacija i izložbi od 1988. do danas (Intertekstil, Fashion week). Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Članica je ULUPUH-a i HZSU-a. f.c.iguana@zg.t-com.hr 091/540-9040
Ružica Hodak
Uz studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu, diplomirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1983. Dugogodišnjim je radom u tekstilnoj industriji (Kamensko) sudjelovala kao kreator u nizu modnih revija (Zagrebački Velesajam, Zlatna igla, Fashion Week Zagreb). Izlagala na više skupnih i samostalnih izložbi. Članica je ULUPUH-a i HZSU-a. ruzicahodak@yahoo.com 091/524-7660
Paulina Jazvić
Diplomirala je 1995. dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. 2001. diplomirala je na Likovnoj akademiji u Zagrebu – grafika - klasa prof. Šuteja. Kao vanjski suradnik predaje na Tekstilno- tehnološkom fakultetu. Dobitnica je Nagrade trijenala crteža 1999.g i Rektorove nagrade 2000.g. Izlagala je na nizu samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj. Članica je HDLU-a, HZSU-a, UHULI-a. paulina.jazvic@zg.t-com.hr 091/254-8382
Vesna Karuza
Studirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Jedna je od osnivačica modne marke Karaka Design 2002. godine, sa dizajnericom Senijom Radić. Sudjelovale su na nizu modnih maifestacija (Zagreb Fashion Week, Zlatna igla, Prague Fashion Week). Dobitnice su nekoliko stručnih nagrada. Radile su i kostimografiju za nekoliko kazališnih predstava (ITD, ADU) i filmova (ADU). Članica je ULUPUH-a. info@karaka-design.com 098/1755-610
Tihana Mikša Perković
Diplomirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se ilustracijom i modnim dizajnom. Sudjelovala na brojnim modnim revijama i izložbama u zemlji i inozemstvu i dobitnica više strukovnih nagrada. Godine 2000. radila je kao asistent kostimografa za operu „Aida“ u Šangaju, Kina. Članica je ULUPUH-a i HZSU-a. tisko@hi.htnet.hr 091/5464-197
Vanja Šolin
Diplomirao je fotografiju na Fakultetu za film, video i fotografiju, London College of Printing (University of London). Vodi vlastiti fotografski studio Ciglana Visual, koji odnedavno djeluje pod novim imenom Proces15. Kreativno surađuje s brojnim oglašivačkim agencijama i oblikovnim studijima (Bruketa&Žinić, BBDO, Digitel, Grey, McCannEricksonn, Bunch, Indigo Plavo, ForUse i dr). Profesionalno se bavi i modnom fotografijom koju pored komercijalnog rada ostvaruje i na umjetničkoj razini. Surađivao je s TTF-om i ULUPUH-ovom Sekcijom za oblikovanje odijevanja, te s Brankom Donnasy, Silviom Vujičićem i MadameDemode. Kontakt: www.proces15.com info@proces15.com
Zrinka Kuić
Diplomirala je 2005. povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila kao voditeljica Galerije Kratis u Sv. Nedelji. Surađivala kao stručni suradnik na nizu projekata: izložba «Oglašavanje u Hrvatskoj: Umjetnost uvjeravanja» (MUO, 2006.), monografija Dubravka Budića (Edicija Sudac, 2007.), izložba «Rubne posebnosti » (MMSU, Rijeka, 2007.). Objavljuje priloge o modi, modnoj fotografiji i umjetnosti. zrinkakuic@net.hr
