Pojavom nove tematike koja je od primarnog interesa za javno zdravlje došlo se i do zaključka da današnji čovjek provodi gotovo 90% života u zatvorenim prostorima.
Često puta sami možemo umanjiti unutrašnje zagađenje prostora pravilnim odabirom proizvoda za unutrašnje uređenje. Govorimo dakle o drvenim prozorima i vratima, parketu, umjesto laminata, drvenom namještaju umjesto onoga koji je izrađen od umjetno proizvedenih ploča, vunenim tepisima i pamučnim zavjesama...
Kada svjesno i javno progovaramo o proizvodima koji su dobri za naše zdravlje, ali jednako tako i o onima koji loše utječu loše na njega, imamo na umu da svatko od nas ima mogućnost odabira. Kako bi taj odabir bio što jednostavniji, potrebne su nam informacije. Informacije moraju biti javne i provjerene – odnose se na proizvod u cijelom njegovom životnom vijeku – od proizvodnog procesa, pa sve do odlaganja proizvoda nakon upotrebe.
- 0
Kako namještaj zagađuje zrak u zatvorenim prostorima?
Proizvodnja namještaja i dijelova za namještaj povezana je s korištenjem različitih materijala od kojih je drvo samo jedna od sirovina. Koriste se repromaterijali na bazi metala, plastike, tkanine, ali i različiti sintetski materijali. Upravo korištenje tih različitih materijala u proizvodnom procesu određuje u kojem će obimu finalni proizvod negativno utjecati na okoliš.
Uzmimo jednostavne primjere negativnog utjecaja: korištenje materijala koji se ne mogu reciklirati, te isparavanje različitih otrova u atmosferu, bilo da se radi o isparavanju tokom proizvodnog procesa ili pak tokom upotrebe.
Vratimo li se na sam izvor: drvo kao repromaterijal – moramo naglasiti da postoji još jedan vrlo važan aspekt kriterija: industrija namještaja i papirna industrija su najveći potrošači drva. Upravo stoga, rasprave koje se tiču održivosti šuma i kvalitete drvnog repromaterijala usko su povezane s diskusijama o kriterijima za konstrukciju i proizvodnju namještaja koji se može definirati kao ekološki.
Evo nekoliko mogućih zagađenja okoliša koji su povezani s materijalima korištenim pri izradi namještaja:
DRVO - Utjecaj na šume, odabir i porijeklo sirovine, transport repromaterijala, isparavanje otrovnih proizvoda (u slučaju korištenja impregnacija ili tretiranja funigicidima i sl.).
DRVNE PLOČE - Korištenje ljepila, isparavanje u atmosferu (formaledehidi, VOC), proizvodnja drvne prašine.
PLASTIČNI MATERIJALI - (Ne)racionalno korištenje energije, isparavanje u atmosferu (VOC), u slučaju pjene - isparavanje u atmosferu otrovnih komponenata, otrovni sastojci kao što su npr. teški metali.
METALI - (Ne)racionalno korištenje energije, nedovoljna pažnja posvećena proizvodnji repromaterijala, emisija teških metala i ostalih supstanci (u procesima galvanizacije i tretiranja površina).
ZAVRŠNA OBRADA - Emisija otrovnih plinova koji se isparavaju iz lakova na bazi razrjeđivača, opasne tvari – sastojci raznih lakova i otapala, emisija teških metala.
TKANINE - Korištenje pesticida (u slučaju prirodnih vlakana), emisija otrovnih plinova (u slučaju plastičnih vlakana), emisija formaldehida, vijek trajanja – korištenja.
LJEPILA - Emisija u atmosferu (u slučaju ljepila na bazi razrjeđivača).
IZVOR PROBLEMA
Mješavina zraka u zatvorenim prostorima u kojoj ima biološkog zagađenja (plijesan, bakterija, gljivice, prašina), ali i zagađenja kemijskog podrijetla (karbon monoksida, karbon dioksida, dušika, anidrida, otrovnih organskih spojeva, formaldehida, benzina i sl) zajedno sa raznim plinovima, elektromagnetskim poljima (umjetnim i prirodnim) utječe na zdravlje stanovnika pojedine građevine i time se bavi nauka nazvana bio-medicina. Već 1987. godine Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je i definirala Sindrom bolesne zgrade (Sick Building Syndrome).
Neke vrste zagađivača zraka koje su prisutne u zatvorenim prostorima:
Formaldehid
Formaldehid je bezbojni plin oštrog mirisa.
Isparavanja formaldehida iz šperploča, iverice i pjena u privatnim stanovima i kancelarijama mogu dovesti do snažnih tjelesnih reakcija - "formaldehidski sindrom". Prije svega se javljaju glavobolja kao i nadražaj, te upala sluznica disajnih putova i oka, bolovi u ušima. Ukoliko dođe do udisanja koncentriranih formaldehidskih para mogu nastupiti teška oštećenja sluznica oka, nosa, ždrijela i bronhija, smetnje u disanju, cirkulaciji, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, nervoza, depresija, smetnje pamćenja. Kod dugotrajne izloženosti formaldehidu nastaje senzibilizacija bronhija i povećava se sklonost astmatičnim napadajima. U kontaktu s kožom javlja se alergijska reakcija. Također se pretpostavlja kancerogeno djelovanje. Za unutrašnje prostorije gornja preporučena granica koncentracije za formaldehid iznosi 0.1 ppm.
Otrovni organski spojevi
Opis: velika grupa organskih spojeva koji postaju opasni na sobnoj temperaturi.
Zagađivači: Otapala u ljepilima, detergentima, lakovima, podovima i sinetičkim materijalima, razni izolatori. Utjecaj na zdravlje: široki spektar posljedica, od iritacije do tumora.
ZAŠTO IGRAMO OTVORENIH KARATA?
Jer želimo promovirati kvalitativno poboljšanje sektora namještaja i unutrašnjeg uređenja koji se bazira nakorištenju obnovljivih materijala i emisije u okoliš.
- 0
U skladu s tim podržava se održivi razvoj sa stajališta zaštite okoliša i društva u smislu održivog gospodarenja šumama. Promovirajući dizajn i projektiranje koje se vodi utjecajem proizvoda na okoliš, te smanjenjem opasnih isparavanje kroz sve životne faze proizvoda, dolazimo do sasvim novog pojma: EKO DIZAJNA.
Promoviranje konstantnog poboljšanja u procesima, proizvodima i tehnologijama nužno dovodi do smanjenja zagađenja okoliša, poboljšanja zdavlja u radnim sredinama, ali i smanjenje svih mogućih rizika za zdravlje krajnjeg korisnika.
No, najvažniji detalj je informiranje korisnika poboljšavanjem mogućnosti dolaska do informacija o ekološkom namještaju i opremanju prostora.
